Hrvatska ima sve manje stanovnika koji su suočeni s ozbiljnim siromaštvom, otkrivaju podaci Eurostata.
Prema novim podacima za prošlu godinu, lani je 6,8 posto stanovništva EU bilo suočeno s ozbiljnom materijalnom i socijalnom oskudicom. Udio je blago porastao u odnosu na predlani, za 0,1 posto.
Rumunjska lani bilježi najveću stopu teškog siromaštva s kojim je suočeno gotovo 20 posto stanovnika, a slijede Bugarska (18), Grčka (13,5), Mađarska (10,4) i Španjolska (9 posto).
Nasuprot tome, Slovenija ima tek dva posto građana suočenih s ozbiljnim siromaštvom i po tome je najbolja u Europskoj uniji. Slijede Cipar (2,4) te Švedska, Luksemburg i Estonija (po 2,5 posto).
Hrvatska je također u društvu najboljih EU članica sa stopom od 2,8 posto. Usporedbe radi, po tome smo osjetno bolji od Irske u kojoj je šest posto jako siromašnih te Njemačke sa stopom od gotovo sedam posto.
Povijesni podaci Eurostata otkrivaju i kako je Hrvatska nakon ulaska u EU značajno popravila materijalno-socijalni status svojih žitelja. Primjerice, tijekom 2015. godine regija kontinetalne Hrvatske imala je gotovo 16 posto ozbiljno siromašnih stanovnika, a jadranska Hrvatska blizu deset posto.
Tijekom 2020. kontinentalna Hrvatska bilježi 6,3 posto jako siromašnih, a jadranska Hrvatska 8,3 posto, otkrivaju podaci europskog statističkog ureda. Uvjerljivo najmanje sirotinje u cijeloj Europi iste godine bilježi regija središnje Švicarske – tek 0,2 posto.
Taj je postotak u našoj zemlji i nakon toga nastavio padati pa je lani prosjek za cijelu Hrvatsku, dakle, iznosio 2,8 posto (oko 109.000 stanovnika). Manje od tri posto socijalnih slučajeva ima tek devet zemalja Europske unije.
NEDAVNO OBJAVLJENO