Foto: VARAŽDINSKA BISKUPIJA / ILUSTRACIJA / Fotografija nema nikakve veze s tekstom
Sezona je primanja svetih crkvenih sakramenata – pričesti i krizme – a pojedini akteri tog vjerskog procesa opet nailaze na već godinama iste probleme. Odnosno, vječnu dvojbu o tome je li pravi vjernik onaj koji ne pohađa vjeronauk u školi i može li zbog toga ravnopravno sudjelovati u vjerskim obredima.
O još jednom takvom slučaju ovih nas je dana obavijestio čitatelj koji upozorava kako mu je kći, srednjoškolka, trebala biti kuma prijateljici na krizmi, ali lokalni župnik iz Podravine odbio ju je jer u školi pohađa – etiku. I još se čitatelj čudi kako je moguće da svećenik uopće zna je li mu kći upisana na etiku ili nije. Takvih je primjera mnogo u cijeloj Hrvatskoj.
Mediji su svojedobno pisali kako su u nekim slavonskim župama krizmu prebacili na drugi razred srednje škole samo kako bi djecu natjerali da u školama pohađaju vjeronauk, a ne etiku. Onaj tko je upisao etiku, kažu, nije mogao na krizmu. Premda vjeronauk u školama nije obvezan, a učenici koji žele sakramente mogu ga pohađati u crkvama, očito se jako dobro pazi tko je gdje upisan.
No, crkvena taktika prema kojoj se mlade suptilnim metodama prisiljava na pohađanje vjeronauka u srednjim školama može samo dovesti do kontraučinka. Jedan od takvih fenomena vidljiv je i na podacima o sklapanju građanskih i crkvenih brakova. Prema podacima Ministarstva uprave, te brojke lani su se gotovo izjednačile: u crkvi se vjenčalo 10.230 parova (50,6 posto), a pred matičarom 9993 (49,4 posto). Riječ je o višegodišnjem trendu koji upućuje na to kako bi broj civilnih brakova već ove godine mogao prevagnuti.
Građanskih brakova, primjerice, lani je bilo više u Zagrebu, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Sisačko-moslovačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i – što je veliko iznenađenje – Ličko-senjskoj županiji. I to unatoč činjenici kako ‘civilni’ bračni parovi također imaju problema kad žele biti kumovi na krštenjima, vjenčanjima ili krizmama.
Hrvatski školski sustav načinjen je tako da klinci već od prvog razreda osnovne škole na satima vjeronauka uče o kreacionizmu i stvoritelju svega živog i neživog. Možda to ne bi bilo velik problem kad bi im onaj obvezni dio školskog gradiva dao znanstveni pogled na postanak svijeta. No, Darwinovu teoriju evolucije spominjat će usput tek u osmom razredu, a malo opširnije u prvom srednje. Treba li se onda čuditi tolikoj antiznanstvenoj histeriji u Hrvatskoj koju predvode ravnozemljaši, antivakseri i kreacionisti?
Ministrica obrazovanja za to se vrijeme bavi reformom koja rješava goruća pitanja našeg školskog sustava – tablete, informatiku u nižim razredima i prošireni popis neobvezne lektire. Doista, što bi to u našem društvu uopće moglo poći krivo?
NEDAVNO OBJAVLJENO
