IZBORNI PROCES U HDZ-U

Zašto bi Plenkoviću poraz Kolinde na izborima zapravo bila i dobra i loša vijest

Objavljeno, 16. rujna 2019. Komentari
# Foto: URED PREDSJEDNICE RH (na svečanoj sjednici Županijske skupštine u Virovitici)
AUTOR
Robert Mihaljević

U siječnju iduće godine počinje izborni proces u HDZ-u. Birat će se predsjednici temeljnih, općinskih, gradskih i županijskih organizacija, a kruna je u lipnju kad se bira novi čelnik stranke.

Prvi se put u HDZ-u svi stranački čelnici biraju neposredno glasovima svih članova, ali na prijedlog najmanje tri posto članova iz organizacije u kojoj se provode izbori. Jedino predsjednik i dopredsjednik nacionalnog HDZ-a trebaju potporu barem pet posto članova.

Bit će, u svakom slučaju, zanimljivo vidjeti kako će izgledati ta neposredna demokracija u HDZ-u u kojoj baš svaki član ima pravo glasati za koga god želi. Dosad to baš i nije bio slučaj.

S obzirom da u HDZ-u tvrde kako trenutačno imaju oko 220.000 članova, svaki kandidat za predsjednika mora prikupiti barem 11.000 potpisa za kandidaturu. Kandidature su zasad najavili Miro Kovač i Davor Ivo Stier, a o utrci za stranačkog predsjednika razmišlja i Tomislav Karamarko.

Koketiranje s Kovačem

Premda su se pojavile medijske spekulacije kako vrh HDZ-a razmišlja o odgodi izbora, oni bi se ipak, kako neslužbeno doznajemo, trebali održati u redovnom roku. Dakle, izbori za lokalne čelnike do travnja, a za nacionalne do kraja lipnja.

Prema neslužbenim informacijama iz stranke, izgledno je kako će doći do promjena u vrhu koprivničkog HDZ-a. No, zasad nije poznato tko bi mogao naslijediti Gorana Kovačića na mjestu predsjednika gradske organizacije.

Stranački vrh već dulje nije zadovoljan rezultatima HDZ-a u Koprivnici, a kap koja je prelila čašu, kako se šuška, bilo je otvoreno koketiranje gradske organizacije s Plenkovićevim protukandidatom Mirom Kovačem.

Ovog časa, kaže naš dobro upućen stranački izvor, nejasna je i pozicija čelnika županijskog HDZ-a Darka Sobote. Njemu također ne idu u prilog loši izborni rezultati HDZ-a u toj županiji. No, pitanje je tko bi mu bio protukandidat.

Sobotin glavni izazivač u posljednje je vrijeme načelnik općine Kloštar Podravski Siniša Pavlović. No, on je uzdrman aferom s općinskim financijama zbog koje mu je državna revizija dala negativnu ocjenu te izvještaj dostavila i Državnom odvjetništvu.

Premijer i čelnik HDZ-a Andrej Plenković ovog časa uglavnom kontrolira veći dio stranke i zasad ima prilične izglede da ostane na njezinu čelu. Situaciju mu jedino može zakomplicirati poraz HDZ-ove kandidatkinje za predsjednicu države Kolinde Grabar Kitarović. A ti su izbori prije unutarstranačkih.

Apsurdna situacija

Plenković je tu u pomalo apsurdnoj situaciji. S jedne strane, na valu pobjede Kolinde Grabar Kitarović mogao bi učvrstiti poziciju u HDZ–u te raspisati i provesti brze parlamentarne izbore.

S druge strane, Plenković i predsjednica nikako nisu dio istog političkog pola u HDZ-u. Kolinda Grabar Kitarović bliža je Brkiću i Kovaču nego Plenkoviću i Božinoviću, a cijelo se vrijeme provlači teza kako ima ambicija i za preuzimanje HDZ-a.

Ako ostane predsjednica, što joj je zadnji mandat, nije nemoguće da se idućih pet godina posveti upravo toj misiji – ojačavanju pozicije i građenju mreže unutar HDZ-a. I Plenkoviću je to posve jasno.

No, jasno mu je i to da bi njezin poraz početkom godine otvorio pandorinu kutiju unutar HDZ-a, i to u najosjetljivije vrijeme: usred ciklusa unutarstranačkih izbora.


Tagovi: ANDREJ PLENKOVIC GORAN KOVAčIć HDZ IZBORI

NEDAVNO OBJAVLJENO