ANALIZA PREDIZBORNOG NAPUTKA

Za koga bi glasali hrvatski biskupi

Objavljeno, 16. lipnja 2020. Komentari
# Foto: HRVATSKA BISKUPSKA KONFERENCIJA
AUTOR
Tomislav Stipić
kolumnist i politički analitičar portala

Hrvatska biskupska konferencija izdala je priopćenje hrvatskim katoličkim vjernicima povodom predstojećih parlamentarnih izbora. Naoko generičko priopćenje, koje HBK uvijek šalje pred izbore, nije baš neutralno.

Važno je reći kako katolička hijerarhija ima pravo svoje vjernike pozvati na izbore, Crkva mora biti odvojena od države, ali ne može biti izdvojena iz društva jer su njezini vjernici njegov dio.

Biskupi su svoje ovogodišnje priopćenje pokušali suptilno zapakirati, nudeći argumente i vrline pojedinih političkih subjekata koji zaslužuju glas vjernika. U prvom redu, problematično djeluje konstrukcija „iskustvo (pandemije, op. a.) pokazalo je koliko su važne stručne i mjerodavne osobe u javnim službama i u politici. Naime, samo mudri i stručni, pošteni i nesebični pojedinci mogu osigurati da društvo napreduje i raste.“

Budući da su te „stručne i mjerodavne osobe“ u jeku pandemije išle na ruku Crkvi (odobravanje procesije na Hvaru, otvaranje crkvi prije kina, kazališta i kulturnih objekata, gostovanje predstavnika HBK na press konferenciji Stožera), biskupi su se odlučili zahvaliti na toj gesti. Budući da znamo kako se Stožer pretvorio u parapolitičko tijelo aktualne vlasti, nije teško shvatiti koga su biskupi ovim tonom željeli promovirati.

Druga bitna odrednica ovog priopćenja oslikava se u sljedećoj rečenici: „Vjernici će svojom slobodnom odlukom glas povjerenja dati onima koji se zauzimaju za zaštitu braka kao zajednice muškarca i žene, koji promiču kulturu života dugoročnom pronatalitetnom politikom te se zalažu za neradnu nedjelju kao dan obiteljskoga zajedništva i dan Gospodnji“.

Crkva se uvijek zalagala za heteroseksualne brakove i tu nema neke novosti. Međutim, ono što bode u oči jest „neradna nedjelja“. Ako znamo da se dominantna i stožerna stranka zalaže za neradnu nedjelju (time se ponose i na plakatima u pretkampanji), nije teško pogoditi prema kome lete misli biskupa. Postoji i nešto što biskupi u ovoj rečenici, ali niti u cijelom priopćenju nisu rekli, a to je bio standard na proteklim izborima.

Zašto su ove godine biskupi ignorirali problematiku pobačaja? Zato što se HDZ ne zalaže za apsolutnu zabranu pobačaja, pa bi isticanje toga u priopćenju vjernike naveli na „krive“ kandidate

Biskupi spominju promicanje kulture života „dugoročnom pronatalitetnom politikom“, ali nema one famozne rečenice „čuvanje života od začeća do prirodne smrti“. Zašto su ove godine biskupi ignorirali problematiku pobačaja? Zato što se HDZ ne zalaže za apsolutnu zabranu pobačaja, pa bi isticanje toga u priopćenju vjernike navelo na „krive“ kandidate. Recimo, na Marina Miletića, bivšeg vjeroučitelja koji se s Crkvom nije rastao u prijateljskom ozračju, pogotovo nakon izjava da su mu premještaj u drugu školu skuhali Crkva i HDZ. 

Crkva, jer to može po Vatikanskim ugovorima napraviti, a HDZ jer je Marin Miletić otišao u politički aktivizam koji je najviše peckao upravo po stožernoj stranci. Možda su i na to biskupi mislili kad kažu u priopćenju: „Biti saborski zastupnik nije kakav politički aktivizam kojim se zadovoljavaju osobne ambicije, nego odgovorna služba u svrhu promicanja i ostvarenja općega dobra.“ Ako znamo da je Marin Miletić dao otkaz u školi, saborska fotelja može biti pogodna zamjena, jer čovjek mora od nečega živjeti. Jesu li biskupi mislili na takvu osobnu ambiciju, možemo samo nagađati.

Problematični detalj u biskupskom priopćenju nalazi se u dijelu kada se spominje izborni zakon, što je uvijek u domeni države. „Potrebno je uočiti i kako pojedine političke stranke ili nezavisne liste namjeravaju provesti daljnju demokratizaciju društva, ponajprije promjenom izbornoga zakona i razvojem civilnoga društva na načelima pluralnosti i vjerske slobode“ može biti simpatična rečenica, ali udara u temeljne postavke sekularne države.

Promjena izbornog zakona ne može i ne smije biti potaknuta i instrumentalizirana od hijerarhijske crkve jer bi to značilo da se Crkva djelatno umiješala u poslove države. Kako bi Crkva reagirala kad bi se država (kao nekada) umiješala u izbor biskupa ili možda pape?

Sve u svemu, hijerarhijska crkva odlučila je ostati na pravovjernoj strani nauka i interesa. Progledati će kroz prste Istanbulsku konvenciju, ali će debelo honorirati HDZ-ovu obranu vrijednosti Vatikanskih ugovora. Ostaje za vidjeti koliko će „Hrvati, katolici“ poslušati ovaj „glas s neba“. I koliko je vjerničko stado u suglasju sa svojim pastirima.


Tagovi: BISKUPI IZBORI TOMISLAV STIPIć

NEDAVNO OBJAVLJENO