Foto: ILUSTRACIJA
Dragutinu Bedekoviću iz Varaždinskih Toplica tvrtka Hrvatske autoceste mora isplatiti čak 5,8 milijuna kuna odštete jer nije sanirala njegovo zemljište na kojemu je tijekom gradnje autoceste Goričan – Zagreb deponirala iskopani građevinski otpad.
Nakon tužbe koja je podnesena još 2006. godine, nepravomoćnu presudu u toj parnici donio je danas Općinski sud u Varaždinu. Tijekom dugotrajnog suđenja na kojem je saslušano više sudskih vještaka i izrađeno više elaborata sa stvarnim stanjem na spornom zemljištu, Sud je zaključio kako sanacija koju su provele Hrvatske autoceste nije odrađena prema projektu i pravilima struke.
Bedeković je to zemljište HAC-u dao u privremeni zakup uz obvezu da se nakon deponiranja materijala ono “sanira prema pravilima struke te bude podobno za istu svrhu za koju je prethodno služilo (poljoprivredno zemljište, šuma, livade). No, kako se to nije dogodilo, vlasnik i zakupac zemljišta podnio je tužbu zbog štete, ali i činjenice da je otpad dijelom odlagan i na čestice koje nisu bile predmet ugovora o privremenom zakupu.
HAC je, doduše, priznao kako je prema ugovoru te deponije trebao nasuti slojem od 60 centimetara humusa, ali “da je prilikom ishođenja dozvola za sanaciju terena struka potvrdila da bi ugradnja sloja humusa te debljine dovela do problema laganog ispiranja rekultivirajućeg sloja”.
“Erozijom rekultivirajućeg sloja smanjili bi se profili kanala, što bi izazvalo plavljenje najnižeg dijela ispod lokacije Selnica te bi ugrozilo postojeći objekt (kuću uz cestu), odnosno materijalna dobra i opću sigurnost objekta. U pogledu odlagališta otpada Košćevec i Boričevac tijekom sanacije geodetskom izmjerom ustanovljeno je da bi ugradnja sa 60 na 30 centimetara povećala završni gabarit terena, što bi dovelo do problema ispiranja rekultivirajućeg sloja, i to zbog relativno velike plohe s malim nagibom i kratkim pokosom”, branili su se u HAC-u.
Tijekom suđenja ustanovljeno je, među ostalim, kako je “cijela deponija Košćevec posuta tlom glinasto-ilovaste teksture koje je slabe plodnosti te se može poboljšati kultiviranjem i dodavanjem organskih gnojiva, a visina naveženog sloja tla kreće se između 15-20 cm i nije dovoljna za proizvodnju poljoprivrednih kultura”. Ustanovljeni su i drugi nedostaci poput pucanja odvodnih kanala, strmih kosina i građevinskog otpada koji viri iz deponija.
Vještaci su u svojim nalazima zaključili kako je za temeljito saniranje svih parcela na kojima je HAC dovezao ogromne količine građevinskog otpada potrebno uložiti 5,76 milijuna kuna. Osim toga, za korištenje zemljišta koje nije bilo predmet ugovora Bedekoviću je dosuđeno još 37.000 kuna. Sreća je u cijeloj priči da zatezne kamate HAC-u teku tek od danas.
No, presuda je neopravomoćna i na nju će se HAC sigurno žaliti.
NEDAVNO OBJAVLJENO
