Foto: DANICA.HR / Vili Matula i naš kolumnist Tomislav Stipić
Vili Matula proslavljeni je hrvatski glumac, u zadnje vrijeme poznatiji kao politički aktivist iz platforme Zagreb je naš. S tom platformom nastupa na predstojećim izborima za Hrvatski sabor kao nositelj liste platforme Možemo! u 2. Izbornoj jedinici.
Oni malo stariji s područja Podravine i Prigorja sjetit će ga se po tumačenju uloge svećenika Koseca u kultnoj seriji „Dirigenti i mužikaši“ koja se snimala na našem području. S njim smo popričali o njegovim očekivanjima na parlamentarnim izborima.
Gospodine Matula, koliko mandata očekujete?
Očekujemo dovoljno mandata da formiramo saborski klub. Zadnje ankete pokazuju da smo treća politička snaga u Zagrebu. Imamo 10.9 posto u prvoj izbornoj jedinici. Volio bih da iznenadimo upravo ovdje u 2. izbornoj jedinici. Na izbore smo izašli u svih 11 izbornih jedinica. Mi smo lista broj tri. Imamo i listu za dijasporu. Vani ima puno ljudi koji su nam svjetonazorski bliski, a morali su otići jer nisu mogli živjeti od svoga rada. Mario Kovač nosi listu za dijasporu. Izvrstan je režiser i performer i svojim urnebesno duhovitim postovima motivira ljude da izađu i zaokruže listu broj tri.
Zanimljivo je to da idete u 11. izbornoj jedinici. Da nije bilo egzodusa ljudi iz Hrvatske biste li imali jednaki pristup jer gotovo sve stranke ljevice u Hrvatskoj kažu da dijaspori treba ukinuti pravo glasa. Nije li to nekonzistentno?
To je svakako pitanje za raspravu. Važno je da dijaspora nije nužno nacionalistička. Ima puno ljudi koji odbijaju šovinizam i pretežno su lijevih uvjerenja, a žive u dijaspori.
S ovim vašim potezom vi ste praktički dali legitimitet da dijaspora bira zastupnike u Hrvatski sabor.
S ovim našim potezom dajemo priliku ljudima da glasaju za platformu Možemo i naše koalicijske partnere, Novu ljevicu, Orah, Radničku frontu, Za grad i Zagreb je NAŠ, a kako ulazimo u Sabor moći ćemo utjecati i na novi Izborni zakon. Do sada su glasovi dijaspore uglavnom išli HDZu.
U Hrvatskoj postoji Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Vi kao ljevica zalažete se za prava svih manjina i to javno protežirate. Jesu li predstavnici manjina u Saboru iznad ostalih jer na svakim izborima oni s puno manje glasova dospiju u Sabor. Kakvu poruku to šalje o jednakosti svih hrvatskih građana?
Na ovim izborima imamo kandidata koji godinama pripadnike srpske manjine u svojoj idiotskoj pjesmi etiketira kao „čudne ljude čudnog imena“. To je nedopustiva razina primitivizma u javnom prostoru. Pobijedili smo u ratu. Puno Srba je otišlo. Godine 1991. oko 580 tisuća ljudi se izjašnjavalo kao Srbi. Sada ima 180 tisuća Srba. Ovi ostaci ostataka posljedica su katastrofalne politike Miloševića i užasnog rata koji je uslijedio. Danas biti fiksiran na sve Srbe kao zločince je poraz a ne pobjeda. Da, Srbi moraju biti zastupljeni jer su manjina. I ne vidim problem u tome što su pozitivno diskriminirani, to je nešto što je i desnica donijela u Hrvatskom saboru. Puno je mržnje u društvu. Mladi Hrvati i Srbi u Drugom svjetskom ratu dali su primjer kako zajednički srušiti zločinački režim. To treba biti pouka.
Što je za vas domoljublje?
Osjećaj bliskosti, pripadanja, identiteta, poistovjećivanja. Riječ „zavičaj“ je lijepa riječ. Mi smo „zavijeni“ u “zavičaj”. Ovo je dakako poezija i pučka etimologija, međutim, isticati svoj etnicitet kao apsolutnu iznimnost u smislu kvalitete je teška glupost. Biti Hrvat nacionalistima prije svega znači ne biti Srbin. I to onda znači biti dobar. Jer ovi drugi su „čudni ljudi čudnog imena“. Čudovišan stih. Za nas, tko je u Dubravi, iz Dubrave je, tko je u Zagrebu, iz Zagreba je, tko je u Hrvatskoj, iz Hrvatske je. Pa pogledajte naše „domoljube“ koji rade za mađarske interese, izgrađujemo nekakav LNG terminal koji će uništiti okoliš samo kako bi stranci imali profit, na Plitvicama se događa ekocid, a tamo vladaju „domoljubi“, da nije bilo korone, naša djeca ne bi mogla vidjeti Plitivice jer su karte bezobrazno skupe…
Ali zašto je problem izgradnja LNG-a ako se tim projektom, po riječima vladajućih, osigurava hrvatska energetska samodostatnost. Ljevica u Hrvatskoj osporava taj projekt, ali ista ta ljevica mahom je nostalgična za socijalizmom koji je baš u tom području, Kvarnerskom zaljevu, na 10 km zračne linije izgradio i bakarsku koksaru i JANAF-ov terminal u Omišlju i Urinj i rafineriju u Rijeci? Zašto je tada to bilo dobro i nije štetilo okolišu, a danas nije dobro i šteti?
Tada su vladala drugačija ekološka mjerila. Ne idealiziram jugoslavenski ekonomski sustav. To da će sa LNG-om Hrvatska biti samodostatna nije istina. Program platforme Možemo! je klimatski neutralna Hrvatska do 2050. Revidirat ćemo dozvole i zaustaviti daljnje investicije u istraživanje nafte i plina kao i uvoz fosilnih goriva. Usmjerit ćemo se na obnovljive izvore energije.
Imamo priliku biti najčišća točka Mediterana. Veliki dio Hrvatske treba prijeći na obnovljive izvore energije, proizvodnju zdrave hrane. Ruralni razvoj i poljoprivreda su važni za prelazak na kružnu ekonomiju. Danas preko 60 posto prehrambenih proizvoda dolazi iz uvoza. Nekolicina na tome enormno profitira. Neoliberalizam smatra da uspješan, poduzetan čovjek morate zgrtati čistu dobit. Ljudske slobode o kojima liberali govore su nužne, osim slobode da nas sve prodaju zbog profita. Pogotovo ako ostajemo u potpunoj neimaštini. Svjestan sam da je naša težnja ka jednakosti za mnoge maštarija…
Kako mislite maštarija, nije li ta lijeva ideja jednakosti ono što vodi demokratskom socijalizmu. Vi kao da unaprijed odustajete od te svoje ideje?
Nigdje u okvirnom programu naše koalicije ne govorimo o Demokratskom socijalizmu. To je Sandersova sintagma za američke prilike. Pokušaj punjenja ispražnjenog pojma socijaldemokracije. Riječ maštarija upotrijebio sam kako bih ukazao na to da je svaka temeljna svjetonazorska odrednica ideal, maštarija. Tako je i ideja centra o savršenom tržištu maštarija, nisam govorio samo o ljevici. Liberali govore da je samo tržište bitno i da ništa izvan njega ne postoji.
Ljevica je loša. Povijesne revolucije, Oktobarska i Francuska, Gulag, temeljno zlo. Desno je druga provalija, fašizam, nacizam, Auschwitz. Zlo. Na centru je razum, stabilnost. To je maštarija, upravo se u centru otvorila rupčaga u koju smo svi upali financijskom krizom 2008. Sada je korona otvorila bezdan koji tržište ne može riješiti. To može jedino međunarodna solidarnost.
Ali liberalizam vuče svoje korijene iz pozitivnih događaja iz Francuske revolucije.
Ljevica se pred ‘izvrsnim’ i ‘učinkovitim’ liberalima uvijek iznova mora opravdavati za učešće u revolucijama. U ovoj kampanji desnica je nametnula temu ženskog tijela i to do apsurdne razine. Revolucija nije tema ove kampanje.
Liberali si laskaju kako su u Francuskoj revoluciji donijeli progres, a onda su Jakobinci napravili pokolj iz čistog mira. Nije bilo tako, ali nije vrijeme ni mjesto za ovu raspravu. Ključna sloboda liberalizma ili neoliberalizma je sloboda poduzetnika da nas sve proda kad mu najviše odgovara i plati minimalni porez ako ga uopće plati.
Nije li poanta da poduzetnik zarađuje i stvara profit ako to svojim sposobnostima može? Ako zapošljava ljude i plaća porez, ako više zaradi, više će i poreza platiti. Ali poduzetnik se bori da mu država smanji namete kako bi bio produktivniji i kako bi mogao više platiti radnika koji mu je vrijedan.
To je filozofija „flat taxa“. Zarađujem više i država od mene zarađuje veći iznos poreza. Možemo! smatra da ako se profit reinvestira u proizvodnju nema poreza, ali ako poduzetnik izvlači novac kako bi plivao u raskoši, neka prvo plati veliki porez na raskoš. Warren Buffet, liberal, tvrdi da od Regana na ovamo nema priliku platiti porez. Dapače, dobiva poticaje. Istina, kod njega manageri nemaju rolexe i skupa odijela.
Što je s poticajima u poljoprivredi? Ljevica se zalaže za poticaje. U Hrvatskoj poticaji višestruko premašuju iznos poljoprivredne proizvodnje. Kako je to održivo?
Pa poticaje za sada dobivaju samo ljudi koji glasaju za HDZ. Poticaje često dobivaju ljudi koji ne proizvode ništa.
Kako biste Vi to riješili?
Poticat ćemo tržište lokalno proizvedenom hranom. Uvest ćemo obaveznu zelenu javnu nabavu. Kriterij će biti zdravi kvalitetni proizvodi proizvedeni u neposrednoj blizini. Vrtići, škole, bolnice, domovi umirovljenika tako će jesti zdravu hranu iz okolice. Porezno ćemo rasteretiti male i srednje tvrtke u prehrambenoj industriji.
Što je onda po vama temeljna zadaća države?
Temeljna zadaća države je svim svojim građanima pružiti jednak i javno financiran pristup svim javnim uslugama od odgoja i obrazovanja, do zdravstva i socijalne skrbi. To ne smije ovisiti o profitnoj logici tržišta. Treba ojačati neovisnost medija. Država mora imati pravedan progresivan porezni sustav. Mora se uistinu demokratizirati od Javnih ustanova do radnog mjesta. I u privatnim poduzećima. Davor Huić sa imenom i prezimenom tvrdi da je pozivanje sindikata u pregovaranje isto kao da zlostavljani član obitelji na razgovor zove zlostavljača. Degutantno.
Kad spominjete sindikate, kako Vi ocjenjujete njihovu ulogu u društvu i kako ocjenjujete njihove vođe koji su, pojedini, na čelu sindikata već dvadesetak i više godina?
Njihova dugovječnost može biti predmet razgovora, ali ti ljudi su prije svega birani demokratskim putem od strane sindikalnog članstva. Tajnim glasanjem. Mogu reći da su udruge civilnog društva u suradnji sa sindikatima u vrijeme SDP-ove Vlade organizirali referendum protiv monetizacije i predaje autocesta stranim bankama. To su udruge postigle zajedno sa sindikatima. Uspjeli su napraviti ono što bi čovjek očekivao od pompoznih domoljuba. Tek su na kraju dali potpise.
Dobro, ali da se kriza nastavila te dugovi autocesta bi opet pali na leđa hrvatskih poreznih obveznika.
Nije istina. Novac nastaje dogovorom moćnika. Draghi je počeo otkupljivati državne obveznice uz minimalnu kamatu.
Što je po Vama demokratski socijalizam? Utopija ili stvarnost koja nas čeka?
Kažem, to je termin za koji treba pitati Sandersa koji se predao Bidenu umjesto da je išao do kraja. Zagovarao je demokratski socijalizam u smislu da se radnik treba pitati. S time se slažem. Desetljećima to zagovara u Senatu. Rekao je da ne želi vrijeđati Bidena zbog njegovih staračkih slabosti.
Nije li to politička korektnost koju i ljevica baštini, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.
Moguće da je, po našim istupima vidite da nismo isprazno politički korektni ali pazimo što govorimo. Smatram da je Sanders trebao Bidenu reći da je često pogubljen, da nije u stanju pratiti raspravu i da se takav ne može boriti protiv zlotvora Trumpa.
Pa Bernie Sanders je stariji od Bidena. Ali to ni nije toliko bitno. Bitno je to da je Sanders kao zagovornik demokratskog socijalizma odbio plaćati zdravstveno osiguranje ljudima koji su radili za njega u kampanji. Kakvo je to onda besplatno zdravstvo za sve?
Našli su mu nešto što ga je trebalo kao razotkriti da bude kriv za sve i gori od Trumpa. To su konstrukcije. Jasno je kako je socijaldemokracija postala kao vrećica čaja, nekoliko puta upotrijebljena i bez okusa. Sanders je okrenuo redoslijed riječi u Demokratski socijalizam, na vrijednosti kojima smo težili u socijalizmu. Besplatno zdravstvo, obrazovanje, siguran posao, život dostojan čovjeka.
Kako se u taj demokratski socijalizam uklapa ideja vaše kolegice iz Radničke fronte, Katarine Peović kako treba oduzimati preveliku štednju i taj novac dati onima kojima je potrebniji?
Katarina je u nekoliko navrata objasnila da se ne radi o oduzimanju štednje. Kontekst te izjave je situacija s koronom i ekonomska kriza koja je nastupila ali joj se tek slute razmjeri. Neki ekonomisti tvrde da će nam država nužno oduzeti cijeli Drugi mirovinski stup. Svakako nismo za otimanje. Progresivno oporezivanje štednje da, posebno nekolicinu najbogatijih.
Što vi kao platforma najviše zamjerate SDP-u kao stranci ljevice? Vi svoje postojanje zapravo tumačite kao odgovor na nedovoljno zalaganje SDP-a za lijeve politike.
Problem socijaldemokracije prisutan je u cijeloj Europi. SDP je u Hrvatsku donio takozvani treći put kojeg su predstavnici bili Tony Blair i Gerhard Schroeder. To je najveći problem i katastrofalni Zakon o radu kojeg su donijeli kad su bili na vlasti.
Ankete pokazuju kako bi SDP kao predvodnik Restart koalicije mogao dobiti najviše mandata, ali s vrlo upitnim sastavljanjem Vlade. Jeste li spremni podržati Vladu SDP-a ako uđete u Sabor?
Mi možemo podržati isključivo manjinsku Vladu SDP-a i partnera. Koalicija ne dolazi u obzir. O svim postizbornim dogovorima odlučiti ćemo demokratski unutar cijele platforme Možemo! i naših koalicijskih partnera.
Hoćete li vi onda biti SDP-ov Most?
Ne, bitna razlika između nas i Mosta je ta što je Most na početku govorio kako nemaju ideologiju. Mi ne skrivamo svoju ideologiju, mi smo lijevo – zelena platforma koja se bori za dostojanstven život svih. Od desničara ćete čuti: mi nismo fašisti, a antifašizam je floskula. Mi kažemo: ne, mi nismo fašisti, mi smo antifašisti. Oni svi imaju razumijevanja za ustaštvo i za „za dom spremni“.
Teško možemo Mostove predstavnike svrstati pod fašizam.
Pod fašizam ne, ali znamo da je Most proizašao iz Hrasta, klerikalne desnice. Mi smo sušta suprotnost Mostu i Hrvatskoj ćemo donijeti dobro bez fige u džepu.
NEDAVNO OBJAVLJENO
