Foto: Facebook / Ivan Pernar / Sirotinja prekapa po kontejneru u potrazi za ambalažom
Nakon moratorija zbog korona-krize, u ponedjeljak kreće novi val ovrha dužnika, a odvijat će se u tri faze.
Prva faza počinje sutra, 19. listopada, s ovrhama koje su trebale krenuti prije moratorija na proljeće. Druga faza kreće 20. studenoga za prva tri mjeseca moratorija, a 20. siječnja za druga tri mjeseca moratorija.
Ovršenici su ukupno dužni 17 milijardi kuna i 6,6 milijardi kuna kamata. Fina je 18. travnja zbog moratorija prekinula provedbu ovrha na novčanim sredstvima za ukupno oko 245.000 građana. Ukupan iznos duga, dakle, bio je veći od 23 milijarde kuna.
Kod javnih bilježnika je pak oko 190.000 prijedloga za ovrhu. Oni će dužniku najprije dostaviti rješenje o ovrsi, a na njega se može uputiti prigovor. Ako to učini, postupak se nastavlja u parnici na sudu.
Ako dužnik ne uloži prigovor, rješenje postaje pravomoćno i dostavlja se Fini na naplatu, odnosno ovrhu. No, osim javnih bilježnika, postupak ovrha provodi i Fina.
Građani su najviše dužni bankama, na koje otpada više od trećine ukupnog duga ovršenika. Nakon toga slijede telekomunikacijske tvrtke s računima za mobitele, telefone, internet.
Prema podacima Fine, jedan građanin prosječno ima čak pet različitih ovrha: zbog neplaćanja kredita, računa za mobitel, nepodmirenih troškova režija, različitih dugova javnom i privatnom sektoru.
Vlada priprema i izmjene Zakona o ovrhama koje bi trebale stupiti na snagu do kraja godine i kojima bi troškovi ovrha bili drastično smanjeni.
Za dug od stotinjak kuna ovršenik sa svim troškovima i glavnicom danas može platiti i više od 1000 kuna. Zakonskim izmjenama taj bi iznos trebao biti prepolovljen.
NEDAVNO OBJAVLJENO
