MLADEN GODEK:

‘Umjesto da hvale Tita, nacionalisti štuju čovjeka koji je pola Hrvatske dao Talijanima’

Objavljeno, 24. listopada 2019. Razgovori
# Foto: Robert Mihaljević / Mladen Godek
AUTOR
Redakcijski tekst

Mladen Godek, bivši liberalni saborski zastupnik i gradonačelnik Koprivnice, u velikom razgovoru za Glas Podravine objašnjava zbog čega je današnja Hrvatska primjer apsurdistana.

Prema svemu što ste do sada rekli, čini se da današnji političari nisu mnogo napredovali od onih u prošlom sistemu. Nekad se posao namještao partijskim drugovima, a danas kumovima. Cenzura je tada bila neskrivena, a danas se javna riječ i kritika novinara guši cijenama, odnosno uskratom novca oglašivača. Radi li se o istom mentalitetu, samo u drukčijem društvenom uređenju?

-Apsolutno se slažem. U bivšoj državi bilo je mnogo dobrih stvari, ali sam izostanak slobode govora i izražavanja stava bilo je dovoljno da se okrene leđa tom sistemu. Gradeći slobodnu državu vjerovali smo da novinari i slobodnomisleći ljudi više neće biti pod paskom politike. Nažalost, prevario sam se, jer utjecaj političkih moćnika na slobodu govora i pisanja svakodnevno je vidljiv. Pogledajte samo kako su političari danas bahati.

Ne žele odgovarati na legitimna pitanja novinara, nego im se rugaju, ismijavaju ih i ucjenjuju uskratom novca za oglašavanje koji , uzgred rečeno, ne daju iz svog džepa. Zamislite, zbog jednog teksta koji raskrinkava njihovo djelovanje, oni su u stanju dovesti u pitanje egzistencije brojnih obitelji. Sve je to vrlo ružno i govori nam da se mentalno nismo odmaknuli od bivšeg sistema. S druge strane, novinari su ti koji su svojim djelovanjem ukazivali na korupciju, na nepoštenje i devijantne pojave u društvu.

Na stranu to što pravosuđe i represivni aparat nisu odradili svoj posao. Pitanje je gdje bi bili danas da nije bilo njih i Europske unije koja nas je primorala da se zbog ulaska u tu zajednicu koliko toliko uljudimo.

Čini se da smo u prošlom sistemu stalno živjeli u II. svjetskom ratu, a sada nikako da izađemo iz Domovinskog rata.

-Da, stalno se borimo protiv unutarnjih i vanjskih neprijatelja, bez obzira što nas dijele desetljeća od trenutaka kad su naši najmiliji ginuli za slobodu. No svejedno broj branitelja iz dana u dan raste. Sjećam se da je po završetku rata evidentirano otprilike 300.000 branitelja. Iako je ta brojka bila prenapuhana, dalo se živjeti s njom. Danas imamo 508.000 branitelja.

Očito je da demografske mjere ne djeluju na rast sveukupne populacije, nego samo na rast broja branitelja. Dozvolite mi da još istaknem kako se 6. lipnja 1944. u Normandiji iskrcalo ukupno 175.000 vojnika. Pametnom dosta.

Kako biste opisali suvremenu Hrvatsku?

Ona je eklatantan primjer apsurdistana. Mogu to objasniti na liku i djelu Josipa Broza Tita. Neosporno je da je taj čovjek povukao mnogo dobrih poteza i da je bio političar od formata kojeg su uvažavali zapadni i istočni predsjednici te oni s kojima je stvorio Nesvrstane. Da nije bilo njega, danas Istra ne bi bila Hrvatska niti bio to bila Dalmacija. Međimurje bi pripadalo Mađarima, baš kao i Baranja i Slavonija.

Zbog svih tih teritorijalnih postignuća, Tita bi trebali najviše glorificirati upravo nacionalisti. No oni, iz neke njima razumljive logike, simpatiziraju Antu Pavelića koji je Rimskim ugovorom Talijanima na pladnju predao pola Hrvatske. Da se razumijemo, ja Tita nisam volio, ako zbog ičega, onda zbog kulta ličnosti koji se gajio o njemu. Ali, zasluge za sve postignuto ne mogu mu se osporiti.

Što se zločina nakon II. svjetskog rata tiče, oni su neosporni i svakoj nevinoj žrtvi valja se pokloniti. No u poratna vremena zločine iz osvete gotovo je nemoguće izbjeći. Bilo ih je i nakon Oluje pa nitko zbog te strahote ne dovodi u pitanje legitimnost Hrvatske.

Isto tako ne bismo trebali dovoditi u pitanje plemenitost partizana koji su jedini ustali protiv fašističkog i ustaškog režima. Najviše partizana dala je Dalmacija i stoga mi je nejasno to što je baš tamo primitivni nacionalizam najdublje pustio korijene. Oni kao da daju za pravo talijanskoj ekstremnoj desnici koja viče da su Istra i Dalmacija talijanske.

Cijeli intervju pročitajte na portalu Glasa Podravine.


Tagovi: INTERVJU MLADEN GODEK

NEDAVNO OBJAVLJENO