IZAZOV VEĆI OD RAZVOJA CJEPIVA

U siječnju kreće cijepljenje. Kako natjerati 2,5 milijuna ljudi da se cijepe?

Objavljeno, 29. studenoga 2020. Naše priče
# Foto: DANICA.HR / ILUSTRACIJA / Cijepljenje u Zavodu za javno zdravstvo u Koprivnici
AUTOR
Robert Mihaljević

Do kraja godine u Hrvatsku bi mogle stići prve pošiljke cjepiva protiv koronavirusa, a cijepljenje najguroženijih skupina trebalo bi početi već u siječnju.

Cjepiva koja razvijaju multinacionalne kompanije daju nadu da bismo pandemiju mogli okončati već do jeseni ili zime iduće godine. No, to neće biti nimalo jednostavno iz najmanje dva razloga.

Prvi je što valja pričekati konačnu studiju učinkovitosti brojnih cjepiva i vidjeti kako će to izgledati u praksi, nakon što se ljudi cijepe. Odnosno, koliko će cjepiva doista biti učinkovita u realnim uvjetima i koliko će dugo imunitet dobiven cjepivom trajati.

Drugi je problem, čini se, logistički i još je veći. U cijelom svijetu, pa tako i Hrvatskoj, postoji ogroman otpor cijepljenju protiv novog virusa Sars-Cov-2 koji je paralizirao cijeli planet. A valja procijepiti barem 70 posto populacije kako bi se stekao kolektivni imunitet.

IZAZOV PO BILLU GATESU

“Najveći izazov neće biti samo otkriće cjepiva, već uvjeravanje ljudi da prihvate cijepljenje”, rekao je još u lipnju osnivač Microsofta i milijarder Bill Gates.

Kako je nedavno otkrio premijer Andrej Plenković, Hrvatska ovog časa može računati na oko 4,5 milijuna doza cjepiva te još milijun iz zajedničke EU narudžbe koja još nije raspoređena po zemljama članicama.

Tako je od kompanije AstraZeneca i sveučilišta Oxford Hrvatska osigurala 2,7 milijuna doza cjepiva, a od tvrtki Pfizer i BioNTech milijun doza. Upravo bi ta dva cjepiva u Hrvatsku trebala stići do kraja ove godine.

Cjepivo najprije ide zdravstvenom osoblju i zaposlenima u socijalnoj skrbi. Potom će se cijepiti stariji i bolesni, a prednost će imati umirovljenici od 65 nadalje

No, doći će prvi paketi od otprilike 100.000 doza. Kako se cjepivo daje u dvije doze, moći će ga, dakle, primiti 50-ak tisuća ljudi. Pretpostavlja se kako će se najprije cijepiti osoblje u bolnicama koje je u kontaktu s Covid pacijentima te zaposlenici javnih domova za starije.

VIŠE OD 5 MILIJUNA DOZA

Od tvrtki Sanofi i GSK bit će, kako se pretpostavlja, najmanje milijun doza jer je EU naručio ukupno 300 milijuna, ali kvote i alokacije po zemljama još nisu određene. Od kompanije Johnson&Johnson naručeno je 900.000 doza. Hrvatska bi, dakle, mogla imati više od pet milijuna doza, što je dovoljno za cijepljenje dva do 2,5 milijuna ljudi.

Prema svemu sudeći, cijepit će se samo stariji od 18 godina, a takvih je u Hrvatskoj oko tri milijuna. Cjepivo, dakle, najprije ide zdravstvenom osoblju i zaposlenima u socijalnoj skrbi. Potom će se cijepiti stariji i bolesni, a prednost će imati umirovljenici od 65 nadalje.

Testiranje na virus u Zagrebu
Testiranje na virus u Zagrebu / Foto: Grad Zagreb

Zadnji će se cijepiti oni mlađi od 50 godina, što bi se moglo dogoditi tek u ljeto ili ranu jesen. No, što ako se ne cijepi barem 70 posto populacije? Hoće li, primjerice, epidemiju zaustaviti procijepljenost od 50 posto? Koliko će cjepivo doista biti učinkovito i koliko će trajati imunitet?

Odgovore na ta pitanja ovog časa nema nitko od mjerodavnih. No, ključni su zadaci nabaviti cjepivo što prije i organizacijski pripremiti sustav za masovno cijepljenje te uvjeriti građane da se cijepe. A potonje će, kaže Bill Gates, biti najveći izazov.

DISKRIMINACIJA ZA NECIJEPLJENE

Kako postići da se procijepi barem 2,5 milijuna ljudi u Hrvatskoj? Na razini Europske unije ne razmatra se mogućnost da cjepivo bude obvezno, pa će to objektivno biti veliki problem.

Šef Nacionalnog stožera Davor Božinović ističe kako će se Stožer i Vlada pobrinuti da se procijepljenost od 70 posto ostvari u Hrvatskoj, o čemu se navodno razgovarali i na nedavnoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost koju su sazvali predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković.

Slično ovog časa razmišljaju i u UEFA-i koja organizira Europsko nogometno prvenstvo od 11. lipnja do 11. srpnja iduće godine u 12 gradova u 12 različitih zemalja

Cjepivo protiv koronavirusa, sva je prilika, neće biti obvezno na području Europske unije. No, već danas se može čuti kako će necijepljeni biti izloženi svojevrsnoj diskriminaciji: neće moći letjeti zrakoplovom, neće ih se zapošljavati u javnim službama, neće moći na masovne događaje poput koncerata i važnih sportskih događaja…

Primjerice, Ljetne olimpijske igre održat će se u japanskom glavnom gradu Tokiju od 23. srpnja do 8. kolovoza iduće godine, a već danas je poznato kako na njima neće moći nastupiti niti biti gledatelj onaj tko ne bude cijepljen.

APLIKACIJA ZA MOBITELE

Slično ovog časa razmišljaju i u UEFA-i koja organizira Europsko nogometno prvenstvo od 11. lipnja do 11. srpnja iduće godine u 12 gradova u 12 različitih europskih zemalja. Bit će to veliki organizacijski izazov jer epidemija ni blizu neće biti okončana.

Britanci, Nijemci i Francuzi razmišljaju o aplikaciji za pametne mobitele koja će posebnim kodom registrirati svaku cijepljenu osobu. Možda će upravo mobiteli s tim aplikacijama biti ‘ulaznice’ na, primjerice, nogometne utakmice, velike koncerte, rasprodaje u shopping centrima.

Pokažu li se cjepiva dovoljno učinkovitima i uspiju li zemlje osigurati dovoljnu procijepljenost na svojem području, zapadni svijet (Europska unija, Sjeverna Amerika, Australija, Japan) vjerojatno će već na jesen iduće godine pobijediti pandemiju.


Tagovi: CIJEPLJENJE CJEPIVO VIRUS

NEDAVNO OBJAVLJENO