Foto: DANICA.HR / ILUSTRACIJA / Renesansni festival u Koprivnici
Svakih 10 minuta u Hrvatskoj jedna osoba umre, a svakih 14 minuta se rodi, procjenuje Centar za longitudinalne populacijske studije ustrojen pri zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
Njihove procjene govore – kad se uzme u obzir i trend iseljavanja, odnosno doseljavanja – da Hrvatska svakih 13 minuta i 47 sekundi ostane bez jednog stanovnika. Procjena kaže i kako ovog časa imamo oko 3,97 milijuna stanovnika.
“Ova procjena temelji se na broju stanovnika 1. siječnja 2019. i prosječnim vrijednostima prirodnog i mehaničkog kretanja stanovništva u posljednje tri godine (2016. – 2018.). Izračun se koristi službenim podacima Državnog zavoda za statistiku.
Prognoze izrađene u svrhe populacijskog sata ne moraju nužno odražavati stvarnu promjenu broja stanovnika u danom trenutku”, navode u Centru koji okuplja znanstvenike koji se bave demografskim i populacijskim kretanjima u Hrvatskoj.
Centar je izračunao i višak mortaliteta u Hrvatskoj tijekom 2020. godine koji se, kako ističu, gotovo u potpunosti može objasniti pandemijom Covida.
“Izračunali smo višak mortaliteta – brojeve umrlih koji su nadmašili očekivane prosjeke – po županijama u Hrvatskoj lani. Višak mortaliteta u prošloj godini zabilježen je u svim županijama, a izračunat je jednostavnom metodom preko dva pristupa u odnosu na petogodišnji prosjek (2015. – 2019.).
Prema prvom pokazatelju, postotnom višku mortaliteta u odnosu na petogodišnji prosjek umrlih, najveći i dvoznamenkasti višak mortaliteta ostvaren je u Osječko-baranjskoj županiji, Gradu Zagrebu i Međimurskoj županiji, a najmanji u Dubrovačko-neretvanskoj.
S druge strane, prema pokazatelju viška mortaliteta na 100.000 stanovnika pojedine županije, u samom vrhu po višku mortaliteta je i Karlovačka županija. Za razliku od postotnog prikaza, višak mortaliteta na 100.000 stanovnika bolje obuhvaća demografske učinke”, tumače u Centru.
Tako je, prema njihovu izračunu, prosječan višak mortaliteta u Hrvatskoj lani iznosio 105 smrti više na 100.000 stanovnika u odnosu na procjene. Najveći višak smrti zabilježen je na području Slavonije i Baranje (190), Karlovca (162) i Međimurja (144 smrti više od očekivanog).
Najmanji višak smrti dogodio se prošle godine na području Dubrovačko-neretvanske (23), Šibensko-kninske (53) i Koprivničko-kirževačke županije (57). Ponovimo, riječ je o višku mortaliteta na 100.000 stanovnika, odnosno osobama koje su umrle izvan procjene i očekivanja.
NEDAVNO OBJAVLJENO
