Foto: HRT screenshot / Demograf Stjepan Šterc
Poznati demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc tvrdi kako je Hrvatska ušla u demografski slom jer godišnje ima 21.000 više umrlih nego rođenih.
“To su nevjerojatni i zabrinjavajući gubici. Već 30 godina imamo više umrlih nego rođenih. Udio starijih od 65 godina već je premašio udio mlađih od 18 godina. Na nepuna 4 milijuna stanovnika imamo 1,5 milijun zaposlenih i 2,5 milijuna neaktivnog stanovništva među koje spadaju i umirovljenici”, ističe Šterc u razgovoru za Globus.
Upozrava kako su takvi odnosi neodrživi čak i za najrazvijenija društva. Posebno je zabrinjavajuće što se broj učenika svake godine smanji za 8 do 9 tisuća. Tome doprinosi i iseljavanje obitelji s djecom. Po UN-ovim podacima, među najstarijim smo populacijama u svijetu.
Koliko danas Hrvatska realno ima stanovnika?
“Prema procjeni na temelju Eurostatovih standarda, Hrvatska ima oko 3,85 milijuna stanovnika, iako će popis stanovništva vjerojatno pokazati veću brojku”.
Postoje li neka rješenja koja bi mogla biti učinkovita u popravljanju demografske situacije?
“Hrvatska spada među rijetke zemlje koje imaju više stanovnika u iseljeništvu nego u domicilnoj državi kada se ubroje i potomci hrvatskih iseljenika s elementima hrvatskog identiteta, kao i Hrvati u BiH kojih je oko 350.000 te manjinske hrvatske zajednice u susjednim zemljama s još oko 200.000 ljudi.
Sličnu situaciju imaju Irska i Izrael. Te zemlje, međutim, svoj razvoj temelje na ukupnoj populaciji tako da se bogatstvo iseljeništva stavlja u funkciju razvoja matične zemlje. Kod nas nije tako iako svake godine Hrvati koji žive izvan Hrvatske u Hrvatsku pošalju oko 18 milijardi kuna. Šalju novac članovima svojih obitelji, čime se u velikoj mjeri osigurava socijalni mir u Hrvatskoj.
Irska, recimo, nije pozvala svoje iseljeništvo da se vrati, nego je investicije iseljenika oslobodila poreza na dobit na 10 godina. Kada su počele investicije, krenuo je i povratak tih ljudi kao i zapošljavanje stranaca. Drugi je model klasična populacijska politika koja se svodi na poticanje ljudi da imaju više djece”.
Šterc, naime, smatra kako treba prilagoditi porezni sustav tako da ljudi koji imaju više djece imaju veće porezne olakšice jer te obitelji osiguravaju budućnost mirovinskog sustava.
Cijeli intervju pročitajte u novom broju Globusa.
NEDAVNO OBJAVLJENO
