Foto: DANICA.HR / ILUSTRACIJA / Plinska kotlovnica u Koprivnici
Drastičan pad uvoza energenata na području Europske unije u trećem kvartalu ove u odnosu na isti kvartal prošle godine.
EU je od srpnja do rujna uvezla energenata u vrijednosti 35,4 milijarde eura. U usporedbi s istim razdobljem lani, uvoz je financijski pao za gotovo 50 posto zbog pada cijena energenata. Ali i količinski, i to za više od 11 posto, otkrivaju novi podaci Eurostata.
Većina nafte u EU došla je iz SAD-a (17,7 posto), a slijede Norveška (13,7) i Kazahstan (8,2 posto). Gotovo polovica prirodnog plina dolazi iz Norveške (48,6 posto). Slijedi Alžir sa 17,8 posto ispred Rusije (16) i Ujedinjenog Kraljevstva (10,5 posto).
SAD je pak osigurao gotovo polovicu uvezenog LNG-a, ukapljenog prirodnog plina (48,5 posto), ispred Katara (14), Alžira (10,1) i Rusije (8,8 posto). Ruski udio u uvozu energenata u EU značajno pada nakon krvave i bestijalne agresije te zemlje na Ukrajinu.
U trećem tromjesečju lani Rusija je činila 14,5 posto ukupnog uvoza energenata u EU, a u trećem tromjesečju ove godine tek 6,5 posto ukupnog uvoza, navodi Eurostat u svojem novom izvještaju.
Uvoz prirodnog plina u Hrvatskoj drastično raste. Dok smo ga tijekom 2016. (od siječnja do studenoga) uvezli oko 1170 milijuna prostornih metara, u istom razdoblju ove godine uvoz je bio duplo veći te je iznosio 2500 milijuna kubika.
Dok je 2016. godine proizvodnja domaćeg plina bila oko 32 posto veća od uvoza tog energenta, danas je situacija posve drugačija: ove godine gotovo četiri puta više uvozimo nego što ga proizvodemo.
Prema podacima HEP-a, u Hrvatsku je lani najviše plina ušlo morskim putem, preko LNG terminala na Krku: čak 26.500 gigavasati, što je 70 posto prometa plinom prošle godine u našoj zemlji.
NEDAVNO OBJAVLJENO
