Foto: ILUSTRACIJA / ARHIVA / Fotografija nema baš nikakve veze s tekstom i samo je ilustrativna
Pekarska industrija u Hrvatskoj ostvarila je prošle godine ukupno 4,5 milijarde kuna ukupnih prihoda, što je oko 6 posto manje u odnosu na predlani, pokazuje analiza Financijske agencije.
Poduzetnici čija je pretežna djelatnost proizvodnja kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača imali su tijekom epidemijske godine i 44 posto manju ukupnu dobit. Gotovo polovica ih je poslovala s gubitkom.
Najveći u branši su i dalje Mlinar s 579 milijuna kuna prihoda, Pan-pek s 256 milijuna i Klara s 220 milijuna kuna. Zanimljivo je da se na sedmo mjesto po ukupnim prihodima od 130 milijuna kuna (rast od 27 posto) probio križevački maloprodajni lanac Robin. No, njemu je maloprodaja ipak core business.
Tako je jedna od najmanjih županija u Hrvatskoj, Koprivničko-križevačka, odjednom došla na sedmo mjesto po prihodima u pekarskoj branši, prema analizi Fine. Najveća pekarska industrija u toj županiji je Dergez iz Podravskih sesveta koji je lani ostvario 84 milijuna kuna prihoda, što je čak 29 posto više nego prethodne godine.
Među većima i su dvije križevačke pekarske tvrtke: Mlinček s prihodom od 3,9 milijuna i Prhko s 3,8 milijuna kuna. Dergezov i Mlinčekov kruh možete pronaći u trgovinama Spara, a Prhko je s Mlinčekom pozicioniran u križevačkom trgovačkom divu KTC-u.
No, maloprodajnim tržištem u županiji dominiraju pekarski proizvodi Mlinara, a Pan-pek i Čakovečki mlinovi, primjerice, mogu se naći na policama Kauflanda.
U Koprivničko-križevačkoj županiji nakon zatvaranja Podravkine pekare tržište je vrlo živahno. Na njemu posluje ukupno 21 pekarska tvrtka koja je lani imala oko 240 milijuna kuna prihoda, što je najveći rast u branši u Hrvatskoj i iznosi čak 23 posto.
No, taj podatak ipak treba uzeti sa zrnom soli jer u njemu, kako rekosmo, i ukupan prihod maloprodajnog lanca Robin iz Križevaca koji, doduše, lani i ove godine snažno razvija svoj pekarski portfelj koji nudi na policama svojih brojnih kvartovskih dućana u županiji.
Svejedno, zvuči nevjerojatno da je pekarski promet na području Koprivničko-križevačke županije lani bio dvostruko veći nego u Osječko-baranjskoj županiji u kojoj su 42 poduzetnika ostvarila tek 112 milijuna kuna prometa.
Nevjerojatan je, također, Finin podatak da je pekarska industrija na području Međimurske županije prošle godine ostvarila tek 26 milijuna kuna ukupnih prihoda. Očito nisu uzeti u obzir prihodi Čakovečkih mlinova koji u vlasništvu imaju više lokalnih maloprodajnih lanaca, ali i snažnu pekarsku industriju.
Kako bilo, prema podacima Fine pad prodaje pekarskih i slastičarskih proizvoda zabilježen je lani u gotovo svim županijama: Zagrebu 9 posto, Splitu 17 posto, Istri 10 posto, Zadarskoj 12 posto, osječkoj 6 posto, Varaždnskoj 7 posto, bjelovarskoj 2 posto.
Istodobno, u Podravini je promet kruhom, pecivom i slasticama – ako ćemo vjerovati podacima Financijske agencije – narastao za čak 23 posto. Jedu li Podravci i Prigorci više kruha i kolača nego prije ili je ipak riječ o manjkavoj statistici – vrag bi ga znao.
NEDAVNO OBJAVLJENO
