Foto: DANICA.HR / Zoran Vrabelj, Miljenko Muha, Mladen Ružman i Nikola Martinaga (slijeva)
Počeli su radovi na izgradnji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica. Projekt je vrijedan 118 milijuna eura bez pdv-a, a većim se dijelom financira novcem Europske unije.
Centar će osigurati održivo gospodarenje otpadom za pola milijuna stanovnika Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije.
Početak radova obilježen je prigodnom konferencijom za novinare na kojoj su govorili direktor Piškornice Mladen Ružman, predsjednik uprave slovenske tvrtke Kostak koja izvodi radove Miljenko Muha, voditelj projekta Nikola Martinaga te načelnik Općine Koprivnički Ivanec Zoran Vrabelj.
Ružman je naglasio kako je u kolovozu izdana prva građevinska dozvola za dva objekta, odlagališta neopasnog i inertnog otpada. Tamo su u tijeku zemljani radovi.
„Rok za izgradnju je 30 mjeseci. Vrijednost je 118 milijuna eura bez pdv-a. To su prihvatljivi troškovi, a konačna vrijednost bit će poznata kasnije“, podsjetio je Nikola Martinaga.
Čelnik Kostaka otkrio je kako najkasnije početkom iduće godine trebaju dobiti građevinsku dozvolu za glavni objekt za mehaničko-biološku obradu, što je srce tehnologije gospodarenja otpadom na Piškornici. Piškornica bi trebala biti u funkciji početkom 2027. godine.
Na pitanje kako misle riješiti zbrinjavanje goriva iz otpada te je li u planu gradnja energane ili spalionice, Ružman ističe kako će Piškornica doista godišnje proizvoditi 30 do 35 tisuća tona goriva iz otpada.
„Ovim projektom nije planirana gradnja energane ili spalionice. No, činjenica je da imamo gorivo iz otpada s kojim nemamo kamo pa plaćamo nekome da ga zbrine. Građani Beča mogu nam biti zahvalni jer im dajemo gorivo kojim oni proizvode energiju, a još im za to plaćamo. Većina hrvatskog goriva iz otpada odlazi prema Beču i drugim gradovima na zapadu, a dijelom i u cementare u BiH.
No, zbrinjavanje goriva iz otpada mora se riješiti unutar Hrvatske. To je faza u kojoj se nalazimo i mene veseli da smo imali sastanak s ministricom zaštite okoliša Marijom Vučković. Vjerujem da će u mandatu ove Vlade biti pokrenuto rješavanje tog pitanja.
Ponavljam, u sklopu Piškornice nije planirana gradnja energane, ali Hrvatska ima potrebu za tri ili četiri takva postrojenja. Ovdje, dakle, neće biti izgrađena spalionica otpada, to mogu obećati“, prisnažio je direktor Mladen Ružman.
Na konferenciji za novinare govorilo se i o problemima koje u radu imaju regionalni centri koji su već godinama u funkciji, riječka Marišćina i istarski Kaštijun. Novinare je zanimalo u čemu je ključna razlika između Piškornice i tih centara.
Nikola Martinaga odgovara kako je tamo problem u cijelom sustavu gospodarenja otpadom jer previše otpada nastaje u špici turističke sezone.
„Osim toga, kod nas će se biološka obrada odvijati u zatvorenom prostoru, a kod njih se takav otpad nakon primarne obrade ostavlja na otvorenom prostoru. Kod nas se sve odvija unutar zatvorene hale“, ističe Martinaga.
Ružman potvrđuje kako je ključna razlika u tehnologiji ta da u slučaju Marišćine i Kaštijuna frakcija koja ispušta neugodne mirise i metan je na otvorenom, dok će u Piškornici biti u zatvorenom prostoru.
„Problem primorskih županija je u tome da je očito potcijenjena količina otpada koji dolazi na odlagališta u tri ključna turistička mjeseca“, kaže direktor Piškornice.
Načelnik Koprivničkog Ivanca Zoran Vrabelj zadovoljan je da će se konačno riješiti problem nekontroliranog gomilanja otpada na Piškornicu koji traje desetljećima i koji ugrožava okoliš. Osim toga, tu su i drugi konkretni benefiti za cijelu općinu.
„Osim zaštite okoliša, treba naglasiti kako će se u općinski proračun slijevati oko milijun eura godišnje od komunalne naknade, što je gotovo naš cijeli godišnji proračun. A tu je i jednokratan prihod od komunalnog doprinosa u iznosu od 1,5 milijuna eura.
Centar Piškornica zaposlit će i oko 70 novih radnika tu, na području naše općine, odnosno još deset u pretovarnim stanicama u drugim mjestima“, zaključuje Vrabelj.
NEDAVNO OBJAVLJENO
