Foto: BOBIS / ILUSTRACIJA
Pekarske tvrtke u Hrvatskoj ostvarile su lani rekordnu dobit, najvišu u povijesti poslovanja.
Ukupna neto dobit tvrtki iznosila je blizu 52 milijuna eura, što je čak pet puta više nego prethodne godine, otkriva u velikoj analizi Ja trgovac.
Istodobno, prosječna neto plaća svih zaposlenih u branši bila je 755 eura, a to je 11,5 posto više nego predlani. Ukupno je u pekarskoj i slastičarskoj industriji u Hrvatskoj bilo zaposleno blizu 14.800 ljudi, odnosno otprilike 150 više.
Prema prihodima, među top 10 najvećih pekarskih tvrtki su Mlinar Zagreb, Pan-pek Zagreb, Pekar Tomo Vinkovci, Pekar d.o.o. Vinkovci, Klara Zagreb, Robin Križevci, Bobis Split, Pekara Dubravica Zagreb, Don don Donja Zelina i Babić pekara Split.
Prema zaradi, najvišu neto dobit lani su imali Pekara Dubravica (3,7 milijuna eura), Bobis (3,66 milijuna), Don don (3,5), Mlinar (3,3) i Klara (2,7 milijuna eura).
Prodaja pekarskih i slastičarskih proizvoda u maloprodaji lani je iznosila oko 726 milijuna eura, što je otprilike 3 posto manje nego godinu ranije. No, kako je onda neto dobit bila pet puta veća nego predlani?
Odgovor na to pitanje vrlo je jednostavan. Lani je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, došlo do osjetnog pada cijena pšenice i brašna u Hrvatskoj. Prema podacima u lanjskom rujnu, cijena pšenice na godišnjoj je razini bila pala za trećinu, a brašna za gotovo 40 posto.
To znači da je pekarska industrija lani imala osjetno niže troškove sirovina nego predlani. No, maloprodajne cijene zbog toga nisu padale. I tu je sva mudrost činjenice da su pekari prošle godine zaradili pet puta više.
I još nešto: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ovih je dana otkrila kako su marže u trgovačkim lancima najviše upravo na pekarskim proizvodima – iznose više od 37 posto. Na koncu, isti podaci otkrivaju i kako su marže na pekarske proizvode lani bile nešto veće nego predlani.
Cijene pšenice i brašna, dakle, značajno padaju nakon velike krize i brutalnog rasta tijekom 2022. godine, a zarada pekarske industrije svejedno drastično raste. Predlani su, dakle, nemilosrdno dizali cijene kruha i peciva zbog rasta inputa, ali lani ih nisu spuštali unatoč padu cijena brašna i pšenice.
Gule nas jer mogu – to je jedini zaključak koji se može izvući iz ovih poslovnih brojki. Ali, neka je nama Vlada ograničila cijene brašna u dućanima na 0,80 eura, u situaciji dok cijena brašna na tržištu pada 40 posto.
NEDAVNO OBJAVLJENO
