Broj radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj drastično se smanjuje posljednjih godina, pokazuje analiza Financijske agencije.
U odnosu na 2001. godinu, tako, aktivnih stanovnika manje je u 15 županija, a u šest županija njihov broj je porastao. I taj podatak govori o sve dubljem jazu između juga i sjevera jer više radno aktivnog stanovništva, osim u Zagrebu, ima samo u primorskim županijama.
Od 2001. do 2018. godine u Hrvatskoj je gotovo pet posto manje radno aktivnog stanovništva. Najveći pad na sjeveru imaju bjelovarski i virovitički kraj (po 16 posto), slijede koprivnički (11 posto), varaždinski (šest) i međimurski (pad od četiri posto).
U promatranom je razdoblju, kako ističu u FINA-i, broj zaposlenih kod poduzetnika u Hrvatskoj veći za 29 posto. Povećan je u 18 županija, a smanjen u tri: virovitičkoj, osječkoj i požeškoj.
U postotku, broj zaposlenih najviše je porastao kod poduzetnika Zagrebačke (106 posto), Zadarske (77) i Međimurske županije (44 posto). Značajan rast zaposlenosti u odnosu na 2001. ostvaren je i u Varaždinskoj županiji, 40 posto.
Na koprivničkome području rast zaposlenosti bio je 2,4 posto, bjelovarskom 1,2 posto, a na virovitičkome došlo je do pada od čak deset posto, najviše u državi.
Pad zaposlenosti dogodio se u još dvije županije: šest posto u požeškoj i pet posto u osječkoj. No, virovitički je kraj po tim pokazateljima hrvatska ‘crna rupa’.
NEDAVNO OBJAVLJENO