Foto: KOMUNALAC / Sadnja novog drveća i raslinja na Zrinskom trgu
Koprivničke vlasti uskoro bi trebale predstaviti opsežnu i ambicioznu strategiju razvoja zelene infrastrukture grada.
Potvrdila je to zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž koja je ovih dana, na sjednici Gospodarskog vijeća HGK-a u Koprivnici, otkrila povijesno značajan projekt. Gradske vlasti, naime, žele mnogo nove šume u Koprivnici i oko nje.
Dogradonačelnica je na sjednici HGK-a, dakle, najavila projekt pošumljavanja dijelova Koprivnice po uzoru na nekadašnjega gradonačelnika Josipa Vargovića koji je u počecima industrijalizacije Koprivnice dao saditi šume kako bi Koprivničanci udisali čišći zrak.
“Točno je, imamo ozbiljne planove s pošumljavanjem Koprivnice. I ne samo to: već smo službenom procedurom predložili da se postojeće šume u Koprivnici izuzmu od gospodarenja, odnosno sječe. O svemu ćemo detaljno nakon što strategija bude do kraja dovršena”, ističe Ksenija Ostriž.
Potkraj prošle godine održane su važne prezentacije za gradsku upravu i osobe uključene u projekte: Studije i strategije razvoja zelene infrastrukture Koprivnice i Krajobrazne osnove grada. Strategiju razvoja zelene infrastrukture izrađuju zagrebački Agronomski fakultet i tvrtka 3E projekti, a Krajobraznu osnovu tvrtka Zelena infrastruktura.
Dokumenti se bave analizom prirodnih karakteristika prostora te daju strategiju, odnosno smjernice i moguća rješenja za uspostavu zelene infrastrukture kao strateški planirane multifunkcionalne mreže povezanih otvorenih prostora grada. Daju i smjernice za uređenje, obnovu i zaštitu krajobraza.
Što se zapravo predviđa zelenom tranzicijom, otkriveno je i u Strategiji razvoja Koprivnice do 2030. godine. Zelena tranzicija, među ostalim, obuhvatit će edukaciju o povećanju energetske učinkovitosti i kapaciteta za korištenje obnovljivih izvora energije, energetsku obnovu zgrada i sustava javne rasvjete te primjenu novih tehnologija koje koriste obnovljive izvore energije.
Sve su aktivnosti usmjerene na korisnike javnih zgrada, komercijalni sektor i kućanstva. Do 2030. godine, tako, planirano je smanjenje emisije CO2 za 55 posto, a napredak će se pratiti svake dvije godine. Važnu ulogu u povećanju energetske učinkovitosti u javnom sektoru nosi i energetska obnova sustava javne rasvjete za čiji rad jedinice lokalne samouprave izdvajaju 40 posto budžeta za energiju.
No, posebna pozornost posvetit će se zelenoj infrastrukturi kao elementu u organizaciji prostora. Provedom te mjere sustavno će se razvijati zelena infrastruktura, posebno na kritičnim točkama gdje je slabo razvijena.
Cilj je smanjenje efekta postojećih i sprječavanje nastanka novih toplinskih otoka na području Koprivnice, ali i nastojanje da planiranje razvoja i prilagodbe infrastrukture bude usklađeno s predviđenim učincima klimatskih promjena. Elementi zelene infrastrukture propisat će se i kao posebni uvjeti prilikom izdavanja dozvola.
“Nužno je provesti i aktivnost pošumljavanja zapuštenih i degradiranih šumskih površina autohtonim vrstama drveća s ciljem sprečavanja širenja invazivnih biljnih vrsta (nisko raslinje i grmlje) koje su podložne zapaljenju i širenju požara, ali i uređenje i održavanje postojećih te stvaranje novih zelenih gradskih površina (drvoredi, parkovi)”, navodi se u Strategiji razvoja Koprivnice.
NEDAVNO OBJAVLJENO
