NEVJEROJATAN PODATAK

Nešto tu ne štima: koprivnički kraj ispeče 39 posto više kruha nego osječki

Objavljeno, 21. listopada 2019. Financijer
# Foto: Robert Mihaljević / Pekarski dućan u centru Koprivnice
AUTOR
Robert Mihaljević

Na području Koprivničko-križevačke županije proizvede se 39 posto više kruha nego u Osječko-baranjskoj, devet posto više nego u Zadarskoj i nevjerojatnih 143 posto više nego u Bjelovarsko-bilogorskoj.

Pokazuje to analiza Financijske agencije o poslovanju tvrtki registriranih za proizvodnju kruha i peciva tijekom prošle godine. Analiza, dakle, otkriva priličnu anomaliju na pekarskom tržištu jer je doista nevjerojatno da se u maloj županiji poput koprivničke pojede mnogo više kruha nego u drugim, osjetno većim županijama.

Koprivnički kraj, primjerice, ima 111.000, a osječki čak 293.000 stanovnika. Također, ima za trećinu manje stanovništva nego Zadarska, a nešto je slabije naseljena i od Bjelovarsko-bilogorske županije.

I drugi podaci iz financijskih izvještaja otkrivaju da tu nešto debelo ne štima. U podravskom kraju aktivno je 21 pekarsko poduzeće koje zapošljava 480 radnika. Zadarski kraj ima 53 tvrtke i 620 radnika, a osječko područje 48 trgovačkih društava u kojem radi 670 ljudi.

Zapamtite te brojke i potom dobro proučite ove: pekari iz Koprivničko-križevačke županije lani su ostvarili 168 milijuna kuna prihoda, Zadarske 153 milijuna, Osječko-baranjske 121 milijun, a Bjelovarsko-bilogorske tek 69 milijuna kuna.

Mlinar uvjerljivo najveći

Koprivničko područje, inače, osmo je po prihodu od pekarstva u Hrvatskoj, što je doista smiješno uzme li se u obzir da tamo ne posluje niti jedna veća tvrtka iz branše i da je županija među najmanjima u državi. Ispred je Osijeka, Zadra, Karlovca, Dubrovnika, Bjelovara, Siska, Čakovca.

Je li riječ o crnom tržištu koje je već desetljećima sinonim za pekarstvo u Hrvatskoj? Koliko se neprijavljenog kruha i peciva, primjerice, proda na području Zadra ili Osijeka? O tome bi mjerodavne državne službe trebale dati odgovor.

Fina navodi kako je među 929 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha i svježih peciva najveći ukupan prihod ostvario Mlinar koji ima tržišni udjel od 16 posto. Lani je ostvario oko 657 milijuna kuna prometa s oko 1900 zaposenih.

Drugi na tržištu je zagrebački Pan-pek, a treći Zagrebačke pekarne Klara. Na području Koprivničko-križevačke županije najveći proizvođač kruha je Dergez iz Podravskih Sesveta.


Tagovi: FINA KRUH PEKARSTVO

NEDAVNO OBJAVLJENO