Foto: Robert Mihaljević (dirktorica Komunalca Nataša Tetec)
U prvih sedam mjeseci ove godine koprivnički Komunalac prikupio je 455 tona plastičnog otpada, što je dvostruko više nego u istom razdoblju lani.
No, veće količine plastike Komunalcu stvaraju i veće financijske izdatke. Lijepo je da je grad ove godine već na 51 posto odvojeno prikupljenog otpada koji ne završava na odlagalištu, ali nije lijepo što država u tom lancu nije učinila baš ništa.
Gdje završava plastika nakon što je građani izdvoje u žute vrećice, a Komunalac odveze u reciklažno dvorište – pitali smo predsjednicu uprave Komunalca Natašu Tetec.
“Plastika, naravno, ne završava na odlagalištima otpada. Surađujemo s tvrtkom koja je preuzima i njezino zbrinjavanje plaćamo 350 kuna po toni. Za zbrinjavanje lampaša pak cijena je čak 1200 kuna”, otkriva čelnica Komunalca.
Prema toj računici, za zbrinjavanje plastike koja je prikupljena do srpnja ove godine Komunalac će morati platiti oko 160.000 kuna.
“Do prije godinu i pol ta plastika se mogla prodavati kao roba na tržištu, pa su se od tih prihoda mogli pokriti troškovi odvojenog prikupljanja i zbrinjavanja. Danas to više nije moguće”, ističe Nataša Tetec.
Najveći problem, domeće, nastao je onog časa kad je Kina zatvorila svoja vrata i rekla da više ne želi uvoziti plastični otpad iz Europe. Nakon toga, zbrinjavanje plastike postao je priličan trošak.
“U reciklažno dvorište, primjerice, dolazi 19 vrsta odvojeno prikupljenog otpada. No, troškove prikupljanja i odvoza pokrivamo samo za papir koji uspijevamo dalje prodati kao sirovinu. Za svih ostalih 18 vrsta ne pokrivamo se financijski, to je čisti trošak. Čak ni staklo i metal ne mogu se plasirati na tržište”, navodi Tetec.
Država, dakle, dosad nije učinila baš ništa da oživi burzu reciklata, niti ima naznaka da će to učiniti. Kao što nije učinila baš ništa na strategiji sustavnog zbrinjavanja otpada.
Regionalni centri za otpad Kaštijun i Marišćina, tako, skupo plaćaju zbrinjavanje gorivih frakcija otpada u spalionicama u BiH. S obzirom na goleme količine, jasno je kako to je dugoročno financijski posve neodrživ koncept.
NEDAVNO OBJAVLJENO
