Najveća hrvatska poljoprivredna kompanija ostvarila je lani 252 milijuna eura prihoda i blizu tri milijuna eura neto dobiti.
Riječ je o baranjskoj tvrtki Belje koja je danas u sastavu društva Podravka Agri. Belje ima oko 1300 zaposlenih čija je prosječna neto plaća lani iznosila oko 1300 eura mjesečno i veća je za 220 eura u odnosu na prethodnu godinu.
Podravka Agri preko tvrtki Belje, Pik Vinkovci i Vupik Vukovar upravlja s 33.000 hektara, što je tri posto obradivog poljoprivrednog zemljišta u RH te posjeduje 37 farmi svinja i goveda. Agri drži 50 posto hrvatske proizvodnje svinja, 18 posto goveda, 11 posto proizvodnje mlijeka i šest posto hrvatskoga vina.
Zadnjeg dana lanjskog prosinca Belje je imalo 3890 krava, 10.230 krmača, 127.000 svinja, 14.300 junadi. Lani su prodali ukupno 311.000 svinja (oko 4200 više nego predlani), 15.000 junadi (oko tisuću manje), 109.000 tona žitarica i uljarica (oko 6000 tona više) te 1880 tona povrća (oko 320 manje).
Najveći kupac stoke im je vrbovečka mesna industrija Pik koja posluje u sastavu Fortenova grupe. Belje je protekle godine proizvelo 37,3 milijuna litara mlijeka, što je dva milijuna više u odnosu na pretprošlu godinu.
Najveće prihode ostvaruju u stočarstvu: lani je to bilo 95,6 milijuna eura. Slijede industrijski proizvodi (kulen, slanina, ABC sir) sa 62,5 milijuna eura prihoda, potom ratarstvo (50 milijuna) i vinogradarstvo (blizu 10 milijuna eura). Na ostalu prodaju otpada oko 5 milijuna eura.
U nedavno usvojenoj strategiji Podravke do 2030. godine planirana su ulaganja u Agri od čak 200 milijuna eura. I to u tehnološki razvoj, energetsku učinkovitost, nove farme i navodnjavanje. Cilj je povećati površine pod navodnjavanjem s 8 na 21 posto i maksimizirati prinose u ratarstvu i povrtlarstvu.
U stočarstvu, najvećem segmentu Podravka Agrija, planira se gradnja četiri nove svinjogojske farme i povećanje proizvodnje tovljenika za 20 posto godišnje. U govedarstvu planiraju rast proizvodnje tovne junadi za 25 posto.
Modernizacija farmi uključivat će i robotizaciju te biosigurnosne mjere, zaključuju u koprivničkoj Podravki. Nema nikakve sumnje da će ta ulaganja značajno unaprijediti primarnu domaću proizvodnju hrane i smanjiti ogroman vanjskotrgovinski deficit.
NEDAVNO OBJAVLJENO