Foto: FACEBOOK / Željko Lacković
Željko Lacković ovaj je tjedan i službeno najavio još jednu utrku za župana. Na izbore izlazi s nezavisnom političkom platformom u kojoj je i križevački gradonačelnik, a koalicijski saveznik bit će mu HSS.
Da ulaze u ozbiljnu utrku za pobjedu na županijskim izborima, naznačili su na prvom javnom predstavljanju kandidata u ponedjeljak kod stare vodenice u pitoresknom đurđevačkom naselju Sveta Ana.
Lacković je dvaput pobjeđivao na izborima za gradonačelnika Đurđevca, a u jednom je mandatu bio saborski zastupnik kao zamjena Milanu Bandiću. Na prošlim lokalnim izborima bio je kao kandidat za župana blizu prolaska u drugi krug i izravnog okršaja za mandat sa županom Darkom Korenom.
Istraživanja koja su protekli mjeseci za stranačke potrebe radile poznate agencije otkrivaju kako Lacković nije bez izgleda. Prema brojkama koje smo zadnjih mjeseci uspjeli vidjeti, Lacković u drugom krugu ima bolji rezultat u srazu s Korenom nego SDP-ov kandidat Mladen Kešer, kalnički načelnik. No, treba se dokopati drugoga kruga.
Sa Željkom Lackovićem ovaj tjedan smo razgovarali o novoj kandidaturi, nezavisnoj političkoj sceni, županu Korenu, Podravki i Martini Dalić, a i drugim temama.
D: Ovaj tjedan krenuli ste u utrku za mandat župana s potporom nezavisnih političkih opcija, među ostalim i gradonačelnika Križevaca. Mislite li da nezavisni i na županijskoj razini mogu razbiti duopol HDZ-a i SDP-a?
– U nekim drugim dijelovima Hrvatske još se razmišlja usko i bira između dvije najveće stranke, no ljudi u našem kraju razmišljaju šire i otvorenije. Zato u nas nezavisna politička platforma i nezavisni kandidati jačaju od izbora do izbora, a to će se potvrditi i na izborima u svibnju. Naravno, za dobar rezultat na županijskoj razini potrebno je okupiti nezavisne gradonačelnike i načelnike općina, vijećnike i sve one koji se spremaju izaći na lokalne izbore kao nezavisni ili kandidacijske liste grupe birača. U tom smislu podrška gradonačelnika Križevaca Marija Rajna i njegovih suradnika je iznimno bitna. Uostalom, za većinu u županijskoj skupštini SDP i HDZ oduvijek su trebali partnere, tako da je teško govoriti o klasičnom duopolu. Da svojedobno nije došlo do izborne prijevare birača i prebjega pet kandidata s koalicijske liste SDP-a, ne bi bilo moguće formirati većinu bez nezavisnih članova.
D: Najavili ste i koaliciju s HSS-om na županijskoj razini. Otkud oni u priči s vama i bivšim HSS-ovcem Rajnom?
-Hrvatska seljačka stranka je politički najsrodniji partner nezavisnim opcijama, tako da vjerujemo u stvaranje pozitivne sinergije na sve glasače i simpatizere HSS-a koji će ovog puta biti lišeni dvojbe u smislu podrške lijevom ili desnom kandidatu za župana. Konačno, podrška HSS-a je u dosadašnjim izborima bila presudna za pobjede dosadašnjih župana. Turbulencije s državne razine često se prenose i na županijske, no lokalni izbori nisu u toj mjeri ideološkog karaktera, da se ne bi mogle okupiti stranke i pojedinci koji imaju zajednički cilj suradnje zbog bržeg i snažnijeg razvoja županije.
D: Na prošlim izborima za župana niste uspjeli ući u drugi krug. Što je to drugačije danas u odnosu na svibanj prije četiri godine?
-Svakako sam politički i životno iskusniji nego prije četiri godine, a analiza izbora pokazala je da je rezultat bio posljedica mojih propusta. S druge strane, stagnacija županije je proteklih godina postala značajno vidljivija, ne samo u odnosu na najrazvijenije, nego i na susjedne županije. U profesionalnom smislu, kao odvjetnik, cijeli svoj život sam posvetio zastupanju interesa ljudi iz našeg kraja.
Mnogi Korenu jako zamjeraju i slučaj iz veljače, kad je svojim cijepljenjem protiv Covid-19 preko reda jasno pokazao da mu je osobni interes najvažniji
Tako doživljavam i političku funkciju župana, kao priliku da intenzivno radim na povezivanju i suradnji, bržem i boljem razvoju županije, na nizu vrijednih projekata koji su našoj županiji i našim ljudima itekako potrebni. Zbog pandemije koronavirusa ali i drugih razloga, pred svima nama su itekako izazovna vremena. Naša županija ne može si više dopustiti stagnaciju ili vrlo spori rast. Trebamo mlađe i energičnije ljude koji će konstantno biti fokusirani na razvoj županije i bolji život svih naših stanovnika.
D: Samo par tjedana prije prošlih lokalnih izbora kao saborski zastupnik dali ste potporu ministru Zdravku Mariću na onoj čuvenoj sjednici Sabora i tako, de facto, spasili Vladu. Da ste danas u toj prilici, biste li glasali drugačije?
-Taj događaj svakako me je obilježio na prošlim izborima, ali i dugoročnije. Ono što se ne zna u javnosti je činjenica da moja ruka nije bila presudna, jer je već tada postojao dogovor HDZ-a i HNS-a. Kasnije se pokazalo da je ministar financija Zdravko Marić zapravo najjača karika u Vladi, tako da smatram svoju podršku najmanjom štetom.
D: Pitam vas to zato jer i dan-danas iskusni politički akteri tvrde kako biste tada postali župan da ste srušili Marića.
-To nikada nećemo znati. Ključne okolnosti za neulazak u drugi krug bile su isturanje dodatnog nezavisnog kandidata koji je uspio odvući dio glasača te nepostizanje dogovora o suradnji s HSS-om koji je prvotno trebao ići sa svojim kandidatom, ali je kasnije podržao gospodina Tucakovića iz SDP-a koji je na taj način dobio potrebnu podršku za ulazak u drugi krug. Dakle, vjerojatno ništa ne bi promijenilo tijek prošlih izbora za župana. No, nema ni smisla raspravljati o prošlim izborima. Moji suradnici i ja fokusirani smo na predstojeće izbore na budućnost naše županije.
D: Što zapravo najviše zamjerate županu Darku Korenu? Što biste vi drugačije da ste na njegovu mjestu?
-Dosadašnji župan se kroz četiri mandata uspavao ili umorio, te osim protokolarnih uloga ne pokazuje ambiciju za dinamičniji razvoj županije. Posljednjih tjedana često čujem obične ljude kako komentiraju da im se čini kao da se Korenu više ne da biti županom, da djeluje umorno i nezainteresirano. Čak sam neki dan čuo i trač koji me nasmijao, da smo se on i ja dogovorili da on meni prepušta funkciju župana, a da će on svoju kampanju odraditi onako, reda radi. Mnogi mu jako zamjeraju i slučaj iz veljače, kad je svojim cijepljenjem protiv Covid-19 preko reda jasno pokazao da mu je osobni interes najvažniji.
A za razliku od njega, ja ću se prvenstveno okružiti ambicioznijim suradnicima, raditi na bržem i bolje razvoju županije, na projektima koji će poboljšati život svih stanovnika naše županije, na zajedničkoj suradnji, dijalogu i sinergiji svih političkih aktera. Svi ćemo se složiti da naša županija ima toliko mnogo potencijala, od poljoprivrede, gospodarstva, prirodnih bogatstva i turizma, ali ti potencijali su proteklih godina bili zanemarivani ili vrlo slabo iskorišteni. Zato nam trebaju promjene. Naša županija može brže i bolje.
D: Možete li ovog časa, ad hoc, nabrojati pet ključnih stvari koje biste odmah promijenili ako postanete župan?
– Mogao bih, ali za neke konkretne planove i projekte ipak ćete se morati još malo strpiti do službenog predstavljanja našeg programa. Ipak, želim naglasiti da nismo onaj tip političara koji dođe na vlast, pa onda daje izjave da će sad ‘snimiti stanje’, a onda to ‘snimanje’ traje cijelu polovinu mandata. Moji suradnici i ja smo već prije godinu dana počeli razrađivati ideje i planove za razvojne projekte kojima želimo značajno podignuti kvalitetu života u našoj županiji. Naši ciljevi i planovi su vrlo konkretni, čak i brojčano mjerljivi.
D: Dajte onda barem jedan konkretan cilj…
-Primjerice, jedan od vrlo konkretnih ciljeva nam je da proračun županije u prve dvije godine mandata mora premašiti milijardu kuna. Nadalje, imamo niz jasnih odluka i mjera kojima ćemo županijske službe konkretno upogoniti da brže i efikasnije surađuju i pomažu općinama i gradovima, da PORA bude nositelj proaktivne politike županija, općina i gradova, da se podigne produktivnost cjelokupnog sustava i da se sve vodi po načelu stvaranja ušteda i transferiranju ušteđenog novca skupinama kojima je to najpotrebnije – od mladih, preko naših vrijednih poljoprivrednika i poduzetnika, pa sve do umirovljenika koji zaslužuju naše poštovanje, dodatnu brigu i skrb. Za sve te društvene skupine imamo razrađen niz konkretnih i ostvarivih projekata.
D: Kakav je vaš odnos prema koprivničkoj gradskoj vlasti? Stječe se dojam da ste u fazi idile, donedavno to nije tako izgledalo…
-Gradovi Đurđevac i Koprivnica gaje otvorene prijateljske odnose koji su potvrđivani mnogo puta, a zadnji primjer je suradnja oko pokretanja Preddiplomskog stručnog studija Informatike i računarstva unutar Sveučilišta Sjever. Osobno smatram itekako nužnim uspostavljanje kvalitetne suradnje županije s gradovima i općinama, a što se tiče Koprivnice to je ključan preduvjet bržeg i snažnijeg razvoja i grada i županije. Za takav željeni iskorak potrebno je uključiti i gradonačelnika Mišela Jakšića koji svojim utjecajem u Saboru u sinergiji s energičnijom i ambicioznijom županijskom upravom može napraviti mnogo više.
D: Na nož ste dočekali dolazak Martine Dalić u Podravku. Zašto mislite da je ona loše rješenje na čelu kompanije?
-Imenovanje gospođe Dalić je samo pokazatelj superiornosti kakvu osjeća Zagreb prema Podravini i Prigorju, da ne kažem nepoštivanja rada i znanja uloženog u stvaranje Podravke od naših ljudi, tako da sam na prvu emotivno reagirao. Svaka velika kompanija ima, osim poslovne, i socijalnu, odnosno društvenu ulogu u zajednici gdje posluje. Socijalna komponenta tvrtke također predstavlja njezinu vrijednost, a ona je sve manje izražena kod kompanija koje ne vode u dovoljnoj mjeri brigu o interesima lokalne zajednice. Smatram da je pristojna plaća ispred profita, kao što je i gradnja novih pogona unutar županije radi stvaranja novih radnih mjesta ispred najbolje lokacije ili prometne povezanosti. O takvim vrijednostima kompanije najbolje vode računa ljudi iz zajednice. Dakle, najbolji menadžer za kompaniju kratkoročno može predstavljati štetu za zajednicu, a posredno zbog gubitka socijalnog elementa i dugoročnu štetu za samu kompaniju. Ipak, svakoga, pa i gospođu Dalić valja ocjenjivati po djelima.
D: Pa evo, nova predsjednica uprave povećala je plaće radnicima s najnižim primanjima…
-Da, pozitivno je što je vrlo brzo reagirala na prijedlog naše kolegice Dajane Milodanović, koja je kao članica Nadzornog odbora Podravke pokrenula i službeno predložila povećanje plaća zaposlenicima Podravke. Sretni smo što je gospođa Dalić taj prijedlog prihvatila, a jedino nas malo smeta poneki komentar da smo to povećanje plaća pokrenuli ‘iz političkih razloga’.
Mirovinski fondovi većinski su vlasnici Podravke i kao takvi pokazuju se kao loši upravljači
Pa naravno da jesmo, mi svoj politički angažman i shvaćamo kao predlaganje, ostvarivanje i borbu za boljitak ljudi u našoj županiji. I potpuno otvoreno možemo poručiti: budući da je predstavnica sindikata u Nadzornom odboru Podravke šutjela i šuti, ne bori se za što bolje uvjete zaposlenika, nezavisna platforma će se kroz aktivnu članicu, gospođu Milodanović i dalje boriti za boljitak svih radnika Podravke.
D: Treba li država i dalje ostati suvlasnik Podravke ili bi ipak trebala prodati svoje udjele?
-Država ima vlasnički udio koji, osim politički, ne utječe na upravljanje tvrtkom. Mirovinski fondovi većinski su vlasnici Podravke i kao takvi pokazuju se kao loši upravljači. Dozvoljavaju nametanje političkih kadrovskih rješenja te im je glavni cilj stvaranje dobiti. Zbog toga su ukidane proizvodnje i pogoni u sastavu Podravke i zbog toga radnici imaju neprimjereno male plaće. Država se obvezala potpisom ERM2 sporazuma (procedura uvođenja eura, op. a.) s Europskom komisijom na prodaju svih vlasničkih udjela manjih od 25 posto koje drži u tvrtkama te u toj činjenici vidim i razlog dolaska gospođe Dalić.
D: Dakle, treba prodati?
-Smatram da je potrebno preostali državni udio u vlasništvu pod posebnim uvjetima prodati sadašnjim i bivšim zaposlenicima Podravke, a gradu Koprivnici prepustiti „zlatnu dionicu“ bez koje ne bilo moguće mijenjati sjedište tvrtke. Također, u tom procesu trebalo bi zaštititi buduća ulaganja upravo u našoj županiji, te prava radnika na rok od deset godina. Zapravo na neki način zaštititi kroz naredno razdoblje društvenu ulogu Podravke koju je ona oduvijek imala za ovaj kraj, ali i cijelu Hrvatsku. U suprotnom bi nam se moglo dogoditi da sjedište bude u Zagrebu, a nove tvornice u Poljskoj ili Rumunjskoj gdje je jeftinija radna snaga, a to bi bila tragedija za Koprivničko-križevačku županiju i grad Koprivnicu.
NEDAVNO OBJAVLJENO
KAD ZAGORSKI MUŽ POLUDI
