Foto: JOSIP REGOVIĆ / PIXSELL / Ngaradu primila čelnica Komunalca Nataša Tetec
Više od 50 projekata našlo se u utrci za prestižnu nagradu Zeleni leptir 2023., kojom je Rezolucija Zemlja, projekt Večernjeg lista, odlučila nagraditi najbolje ekološke projekte u prošloj godini.
Četveročlani žiri koji su činili Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF; Stela Lechpammer, izvršna urednica Večernjeg lista; Stipe Božić, naš proslavljeni alpinist, putopisac i redatelj te Andrej Ribičić, voditelj projekta Rezolucija Zemlja, odabrali su 14 najboljih.
Ocjenjivali su se ekološki projekti u 2023. godini. Najbolji projekt poduzeća u kategoriji Održivi gradovi i održive zajednice osvojio je Komunalac Koprivnica s projektom „Sadnja voćaka po principu permakulture – samoodrživost razvoja biljaka“.
Prestižnu nagradu na svečanom proglašenju dobitnika koje je održano u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici preuzela je predsjednica uprave Komunalca, Nataša Tetec sa svojim timom koji je radio na projektu.
Koprivnička gradska tvrtka Komunalac tim projektom – sadnjom po principu permakulture – promiče sadnju u skladu s prirodom i po pravilima prirode te je bilje na taj način samoodrživo, otporno i dugovječno.
Stalna briga prepoznata je i od strane svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adria s kojom je Komunalac zasadio prvu „Šumu hrane“ po principu permakulture. Ovakva održiva i inovativna sadnja te uključivanje zajednice u sami proces i rezultat sadnje daje doprinos ciljevima za održive gradove i zajednice.
Komunalac je u projekt ušao u suradnji s dječjim vrtićima, osnovnim školama te poslovnim subjektima na području grada Koprivnice. Tijekom prošle godine odrađene su dvije sadnje po principu permakulture. Odrađene su sadnje na javnoj površini kod gradskih bazena Cerine u suradnji s Podravkom i WWF Adria te kod Hartmanna.
U sadnji su sudjelovala djeca iz vrtića i škola sa zaposlenicima tvrtki i Komunalca. Sadnja se odvijala uz kompost „Domko“ kojeg Komunalac proizvodi na vlastitoj Kompostani Herešin. Time se zaokružuje proces kruženja tvari u prirodi, gdje se iz bioostataka proizvode visoko vrijedne tvari kojima se prihranjuju voćke.
U prvoj „šumi hrane“ kod koprivničkih bazena lani je zasađeno ukupno 55 sadnica raznih voćaka – jabuke, breskve, šljive, višnje, dunje, ribizla, maline. Uz to, posađeno je i razno ljekovito bilje, primjerice ružmarin, smilje, matičnjak.
U drugoj „šumi hrane“, također kraj bazena, Podravka je za svoj voćnjak odabrala šljive, jabuke, breskve, višnje i kruške, a zahvaljujući sadnji po principu permakulture, nisu korištene nikakve kemikalije. Zasađeno je i mnoštvo bobičastog voća, aromatičnog bilja, povrća i cvijeća.
Samoodrživi ekološki voćnjak dobila je i koprivnička tvrtka Hartmann na čijoj je zelenoj površini koja se dosad samo redovito kosila posađena cvjetna livada u obliku Hartmannova loga te šljiva. Na tome mjestu niknut će budući voćnjak po principu permakulture.
NEDAVNO OBJAVLJENO
