Ko kaže da je sve u banani? Hrvatska proizvela četiri puta više limuna

Objavljeno, 17. svibnja 2025. Vijesti
# Foto: FRANJEVAČKI CARITAS / ILUSTRACIJA / Fotografija nema nikakve veze s tekstom i samo je ilustrativna
AUTOR
Robert Mihaljević

Čini se kako se tijekom protekle godine ponešto pokrenula proizvodnja povrća i voća u Hrvatskoj.

Prema novim podacima Ministarstva poljoprivrede i Državnog zavoda za statistiku, lani je u Hrvatskoj na intenzivnim površinama i malim povrtnjacima proizvedeno ukupno oko 235.500 tona povrća. To je deset posto ili 20-ak tisuća tona više nego tijekom 2021. godine.

Pomak nije posebno velik, niti zadovoljavajuć jer u gotovo svim kulturama Hrvatska i dalje nije samodostatna, pa većinu voća, povrća, mesa, mlijeka mora uvoziti. No, nekakvo sunce se ipak nazire iza tmurnih oblaka.

Posebno se to vidi na proizvodnji rajčice koja je u protekle četiri godine udvostručena. Lani je u Hrvatskoj proizvedeno oko 40.100 tona, a tijekom 2021. godine tek 18.800 tona. Svježe kozumne rajčice lani smo imali 4400 tona, prije četiri godine tek 1300 tona.

Šljiva duplo više

Takva ‘renesansa’ kod rajčice može se zahvaliti prehrambenoj kompaniji Podravki koja je uložila velik novac u preradu i primarnu proizvodnju rajčice na hrvatskim poljima. Rezultat je da se sva Podravkina pasirana rajčica ovog trena u pogonu u Varaždinu proizvodi iz hrvatskog ploda.

Salate smo protekle godine proizveli oko 5300 tona, što je 50-ak posto više nego prije četiri godine. Mrkve smo imali 12.700 tona, a to je dvostruko više nego tijekom 2021. godine. No, i dalje pada proizvodnja kupusa, krastavaca, paprike, luka i češnjaka.

Kad je riječ o voću, grožđu i maslinama, lani smo ih proizveli oko 137.200 tona, što je desetak tisuća tona ili otprilike sedam posto više nego u referentnoj 2021. godini. Jabuka smo imali oko 68.000 tona (14 posto ili oko 8000 tona više), šljiva 10.800 (duplo više), maslina 54.400 tona (dva i pol puta više).

Zanimljivo je kako je značajno rasla i proizvodnja egzotičnog voća – limuna. Nisu to neke značajne količine, ali čovjeka takav rast svakako mora veseliti: lani smo uzgojili 812 tona domaćeg limuna, a prije četiri godine tek 199 tona. To je, dakle, četiri puta više (rast od 300 posto).

Sve manje vina

S druge strane, u protekle četiri godine podbacila je proizvodnja mandarina kojih je lani bilo 30.500 tona, što je 25 posto manje nego prije četiri godine. Grožđa smo imali 98.000 tona (15 posto manje), a jagoda oko 2000 tona (otprilike isto).

Tako smo lani proizveli oko 62.800 hektolitara maslinova ulja, a to je gotovo duplo više nego tijekom 2021. godine kad smo ga dobili 32.000 hektolitara.

Na koncu, i dalje ne briljiramo u proizvodnji vina kojeg uvozimo sve više. Lani je proizvedeno oko 603.000 hektolitara domaćeg vina, a to je 20-ak posto manje nego prije četiri godine i čak 25 posto manje nego tijekom 2020. kad ga je bilo oko 800.000 hektolitara.

NAPOMENA: svi podaci korišteni u tekstu u dobroj su vjeri preuzeti iz baze podataka Državnog zavoda za statistiku


Tagovi: 2024 DZS HRVATSKA LIMUN MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE POVRćE VOćE

NEDAVNO OBJAVLJENO