Foto: HDZ / Premijer Andrej Plenković
Premijer i ministri ovih se dana naveliko hvale rastom bdp-a u drugom kvartalu ove godine od 2,7 posto.
Šef Vlade Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak na sjednici Vlade kako je riječ o desetom kvartalu zaredom u kojem BDP raste.
“To je pokazatelj brzine oporavka gospodarstva, rezultat rada naših radnika i gospodarstvenika, ali i potvrda da su mjere koje smo donosili u ovim krizama koje traju 3,5 godine bile pravodobne i sveobuhvatne te omogućile rast gospodarstva”, kaže Plenković.
No, što zapravo kaže priopćenje Državnog zavoda za statistiku o rastu bdp-a u travnju, svibnju i lipnju ove godine? O tome premijer i članovi Vlade ne govore, a razumljivo je i zašto.
Brojke DZS-a, naime, otkrivaju kako je rast bdp-a u drugom tromjesečju (u odnosu na isto razdoblje lani) rezultat, prije svega, snažnog rasta financijskog sektora čiji je bdp veći za čak 25,4 posto. Banke, dakle, ostvaruju nikad veće prihode i profite te doslovce plivaju u novcu.
Za to je vrijeme realna ekonomija, a posebno proizvodnja hrane, u slobodnom padu. Sektor poljoprivrede, naime, u drugom je kvartalu pao za čak 10,1 posto u odnosu na lani, a bdp u prerađivačkoj industriji niži je za 2,7 posto.
I ne samo to: u padu je i sektor trgovine, ugostiteljstva i smještaja u kojem je realan bdp u drugom tromjesečju niži za 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Prema službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, uvoz mesa u prvih pet mjeseci veći je za 33 posto u odnosu na lani te je iznosio čak 255 milijuna eura. Svinjskog mesa proizvodimo tek 60 posto godišnjih potreba, a ta će brojka biti osjetno niža zbog afričke svinjske kuge u Slavoniji.
Samodostatnost u proizvodnji voća i povrća nam je katastrofalna. Službeni podaci za 2021. godinu otkrivaju kako proizvodimo tek 27 posto potrebnih orašastih plodova, 36 posto krušaka, 42 posto jagoda, 54 posto šljiva, 82 posto jabuka. Razliku uvozimo.
U povrću je situacija još dramatičnija: domaćom rajčicom pokrivamo tek 31 posto godišnjih potreba, luka i češnjaka proizvedemo 62 posto, paprike 50 posto, salate 43 posto, a mrkve tek – 25 posto! I to su sve predlanjski podaci u koje je tek treba biti ukalkuliran ovogodišnji pad bdp-a u poljoprivredi.
Ali, Vladi je očito najvažnjije da banke u stranom vlasništvu odlilčno posluju i da svake godine svojim vlasnicima u inozemstvu isplaćuju stotine milijuna eura dividende. A voće i povrće? Njega ćemo uvoziti. I onda se čuditi rastu cijena u trgovačkim lancima.
NEDAVNO OBJAVLJENO
