Foto: OPĆA BOLNICA / ILUSTRACIJA / Operacijska dvorana u Koprivnici
Sjećate li se kako je ministar financija Zdravko Marić naribao ministra zdravstva Vilija Beroša kad je mislio da televizijske kamere više nisu uključene? Marić je bio očajan zbog višegodišnjeg rasta troškova u zdravstvu i dubioza u cijelom sustavu za koje njegovo ministarstvo svako malo mora pronalaziti dodatan novac.
„Ne možemo više. Teško mi je, nisam dovoljno pametan da bih objasnio kako to u Covid godini toliko rastu troškovi za lijekove, pa i ove posebno skupe. Svi živi rastu, a imamo podatke o smanjivanju medicinskih zahvata. Danas je glavna tema odakle novac za veledrogerije.
Kao da smo negdje imali zakopan novac, ljudi, povećali smo deficit, o čemu pričamo! Zato sljedeći korak mora biti reforma, nešto što će predložiti Ministarstvo zdravstva. Ako ostane ovakva dinamika, mi smo za godinu dana na istom i nismo ništa napravili“, upozoravao je Marić.
Od reforme, dakako, nije bilo ništa, pa smo i ovog travnja, točno godinu dana od te ‘povijesne’ jadikovke ministra financija jedne male i prezadužene zemlje opet na istome. Da prostite, u istim govnima. I da stvar bude gora, pandemija se odužila, Rusi su napali Ukrajinu, inflacija je već galopirajuća. A troškovi u zdravstvu su sve veći i veći, unatoč činjenici da je zahvata i pacijenata u bolnicama sve manje.
Oprostite, nismo stručnjaci i u zdravstveni se sustav razumijemo ko marica u krivi kurac, ali nešto tu debelo ne štima
Evo friškog primjera Opće bolnice u Koprivnici. Brojke i trendovi koje je Marić spominjao komotno se danas mogu primijeniti i na koprivničku zdravstvenu ustanovu. Troškovi drastično rastu, broj pacijenata i zahvati drastično padaju. I tako je otprilike iz godine u godinu. Oprostite, nismo stručnjaci i u zdravstveni se sustav razumijemo ko marica u krivi kurac, ali nešto tu debelo ne štima. Pokazuju to brojke koje smo proučili i koje se doista ne mogu racionalno objasniti.
Za referentu godinu, usporedbe radi, uzmimo onu u kojoj je Hrvatska ušla u Europsku uniju te time svima olakšala zapošljavanje u drugim EU zemljama, pa i njihovim zdravstvenim ustanovama. Već godinama se piše kako je strahovit odljev liječnika i medicinskih sestara iz Hrvatske od te nesretne 2013. godine. Uz zdravstveno osoblje, dodatno smo i demografski devastirani – negativnim prirodnim prirastom i iseljavanjem – pa je županijski zdravstveni sustav ostao bez više tisuća pacijenata.
Rezultat? Evo, iznijet ćemo brojke pa nam vi recite. Prema službenim podacima Opće bolnice u Koprivnici, 2013. u toj županijskoj ustanovi radila su ukupno 573 zdravstvena djelatnika. Liječilo se više od 18.000 pacijenata, a obavljeno je oko 6650 velikih operativnih zahvata i oko 5350 manjih.
Ukupno, dakle, koprivnički su kirurzi obavili čak 12.000 operativnih zahvata. I sve to stajalo je te godine Opću bolnicu ukupno 180 milijuna kuna, koliko su izdvojili za učinjene troškove.
Istina, rastu izdaci za skupe lijekove, dijagnostiku i plaće, to ne treba smetnuti s uma, ali ni blizu toliko koliko pada broj operacija i pacijenata
Na kraju prošle godine pak godine u koprivničkoj je bolnici radilo 100 zdravstvenih radnika (liječnika i sestara) više nego tijekom 2013. godine. To je povećanje od čak 17 posto u odnosu na referentu EU godinu, unatoč činjenici da kao županija posljednjih godina snažno odumiremo. I da je onih o kojima bolnički sustav treba skrbiti osjetno manje.
Evo i dokaza: u bolnici se lani liječilo 12.790 bolesnika, što je 30 posto manje nego prije devet godina. Obavljeno je oko 4500 velikih operativnih zahvata (točno trećinu manje) i oko 1200 manjih zahvata u dnevnoj bolnici i ambulantama, što je nevjerojatnih 80 posto manje. Ukupno je obavljeno 5700 svih operativnih zahvata, a to je – molit ću lijepo – čak 50 posto manje nego tijekom 2013. godine!
I što se onda dogodi? Tijekom 2021. godine, prema financijskom izvještaju Opće bolnice u Koprivnici, prikazani su ukupni troškovi u iznosu od 250 milijuna kuna. Da ponovimo gradivo: s 50 posto manje operativnih zahvata i 30 posto manje primljenih pacijenata nego prije devet godina, bolnica ima gotovo 40 posto veće troškove. Što je u apsolutnom iznosu oko 70 milijuna kuna više.
Istina, rastu izdaci za skupe lijekove, dijagnostiku i plaće, to ne treba smetnuti s uma, ali ni blizu toliko koliko pada broj operacija i pacijenata zbrinutih u bolnici. Ako se mislite vaditi na Covid, pandemiju i hladni pogon – nemojte. Slična je situacija i kad se brojke usporede s pretpandemijskom 2019. u kojoj je obrađeno 14.300 pacijenata te obavljeno oko 7000 operativnih zahvata.
Dakle, osjetno manje nego tijekom 2013. godine, a liječnika i sestara 2019. je godine bilo 90-ak više. S druge strane, troškovi su iznosili oko 240 milijuna kuna, što je za trećinu više u odnosu na našu referentnu EU godinu. Kako god se okrene, ovo su brojke koje se ne mogu racionalno objasniti. I one najbolje svjedoče o kaosu i stihiji koja vlada u cijelom hrvatskom zdravstvenom sustavu.
NEDAVNO OBJAVLJENO
