Poznati hrvatski pedagog i sociolog dr. Boris Jokić ogorčen je što hrvatske vlasti kasne s pripremama za novu školsku godinu koja počinje 7. rujna.
U razgovoru za RTL Jokić navodi kako nije ozbiljno ponašanje osnivati savjetodavno tijelo 15 radnih dana prije početka škole.
“Dok druge zemlje već pripremaju za sve scenarije, hrvatski političari su na moru, brčkaju se u plićaku, a roditelji, djeca i obrazovni djelatnici nemaju odgovore.
Neke škole bi zato mogle postati epidemiološke bombe. Ne smije se zaboraviti da je, osim pandemije, Zagreb imao potres, što je uzrokovalo da su neke škole dislocirane. Primjerice MIOC.
Naime, 2000 ljudi svakoga dana prolazit će kroz tu zgradu. No, i tu se može pronaći rješenje, ali tri tjedna prije početka škole mi tek očekujemo neko birokratsko tijelo koje će odlučivati”, upozorava Jokić.
On se slaže kako je najbolje kad bi djeca išla u školu jer je škola najbolje okruženje za učenje.
“No, moramo se pripremiti za sve situacije, izvjesno je da će doći do određenih epidemioloških situacija i treba razmišljati o hibridnim modelima poučavanja.
Ti hibridni modeli znače da bi trebalo predvidjeti što će se dogoditi kad djeca dođu u svoje kućno okruženje, a također treba se pripremiti za online nastavu.
Sve to Hrvatska bi mogla napraviti, ali to se neće dogoditi ako se ne počne raditi ili se nije već počelo raditi”, ističe on u razgovoru za RTL.
Jokić ne vjeruje u administrativno birokratsko tijelo od 23 člana da može išta funkcionalno i učinkoviti učiniti.
Index pak piše kako su velikih problema s početkom školske godine imale i uređene zemlje poput Njemačke.
Tako je u gimnaziji u Ludwigslustu oko 800 učenika vraćeno kućama jer je jedan od nastavnika bio pozitivan na koronavirus. On čak nije držao nastavu, ali svih 55 njegovih kolega u školi nije moglo nastaviti s poučavanjem sve dok se ne utvrdi jesu li i oni pozitivni.
U osnovnoj školi u Rostocku oko stotinu učenika stavljeno je u karantenu na dva tjedna nakon što je infekcija potvrđena kod jednog učenika.
NEDAVNO OBJAVLJENO