Foto: MVM / MFGK / Tanker Tristar Ruby s ukapljenim plinom prebacuje teret na LNG terminal u Omišlju
Potrošnja plina u Hrvatskoj lani je iznosila 24.476 gigavatsati, što je najmanje u proteklih deset godina. Oko 49 posto odnosi se na potrošnju kućanstava.
U odnosu na predlani, potrošnja plina pala je za više od 17 posto, a u odnosu na 2011. godinu za 22 posto. Za lanjski pad zaslužni su blaga zima i mirovanje kutinske Petrokemije, uvjerljivo najvećeg potrošača tog energenta, čija je potrošnja lani pala za čak 81 posto.
Prema podacima HEP-a, u Hrvatsku je prošle godine najviše plina ušlo morskim putem, preko LNG terminala na Krku: čak 26.500 gigavasati, što je 70 posto prometa plinom prošle godine u našoj zemlji. Iz te brojke i potrošnje vidljivo je kako LNG terminal može u cijelosti pokriti hrvatske godišnje potrebe.
Ruskog je plina u Hrvatsku (uvoz kopnom) lani ušlo 5326 gigavatsati, što je 14 posto ukupnog prometa. Domaća proizvodnja pak isporučila je 6000 gigavasati prirodnog plina, što je 16 posto ukupnih godišnjih količina. Od svih tih količina, lani je iz Hrvatske izvezeno oko 11.500 gigavasati.
Zbog blage zime i pada potrošnje rekordna je i zapunjenost podzemnog skladišta plina Okoli. Na datum 1. ožujka ove godine u PSP-u Okoli bilo je 3719 gigavasati plina, što je oko 78 posto ukupnog radnog kapaciteta skladišta koji iznosi 4770 gigavatsati.
Prosječna zapunjenost podzemnih skladišta u Europskoj uniji na isti je dan iznosila 58,6 posto. Valja naglasiti i kako je prvog dana ožujka prošle godine PSP Okoli bio zapunjen tek sa 18,4 posto.
Prosječna cijena plina za kućanstva u siječnju ove godine u Zagrebu iznosila je 5,24 eurocenta za kilovatsat (52 eura za megavatsat), otkriva HEP. Na području europskih metropola nižu su cijenu imali jedino u Budimpešti i Beogradu.
Najskuplji je bio Stockholm s 30,30 eurocenta. U Berlinu je, primjerice, cijena u siječnju iznosila 24 centa, Sofiji 13,31 cent, Ljubljani 10,50 centi, a Bukureštu 6,30 eurocenti za kilovatsat.
NEDAVNO OBJAVLJENO
KAD ZAGORSKI MUŽ POLUDI
