Hrvati su u kolovozu ove godine na štednji u bankama imali čak 215 milijardi kuna, što je 5,4 posto više nego u istom mjesecu lani.
Prema analizi Hrvatske narodne banke i Hrvatske gospodarske komore, štednja po glavi stanovnika iznosi oko 52.900 kuna. Najviša je u Istri, blizu 79.000, a najmanja u Vukovaru, tek 23.000 kuna po glavi.
Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić ističe kako se može zaključiti da su hrvatski građani u krizi povećali štednju jer prema zadnjim raspoloživim podacima u posljednjih su godinu dana u banke položili desetak milijardi kuna.
Smatra da su rastu depozita u ovoj godini pridonijeli “prisilna” štednja uzrokovana nemogućnošću trošenja za vrijeme lockdowna i povlačenje dijela novca iz investicijskih fondova zbog nestabilnosti na financijskim tržištima.
“Tako su samo u ožujku i travnju, inače ‘sušnim’ mjesecima tijekom kojih se depoziti troše u očekivanju turističke sezone, građani u banke položili tri milijarde kuna.
Rast depozita nije znatnije usporila ni slabija turistička sezona. Od lipnja do kolovoza građani su položili u banke oko četiri milijarde kuna, što je ipak za dvije milijarde kuna manje nego lani”, zaključuje Šošić.
Prema iznosu depozita, najviše štednje imaju stanovnici Zagreba /61,3 milijarde kuna/, Splitsko-dalmatinske /26,3/ i Primorsko-goranske županije /20,7 milijardi kuna/.
Najsiromašnije su virovitička /1,78 milijardi/, lička /1,98/, požeška /2,06/ i koprivnička županija /3,32 milijarde kuna/. Sličan je poredak na vrhu i dnu i po iznosu štednje po glavi stanovnika.
NEDAVNO OBJAVLJENO
