Foto: KOMUNALAC / Dječji vrtić Tratinčica u Koprivnici / ILUSTRACIJA
Država će se prvi put uključiti u financiranje dječjih vrtića koje je dosad isključivo bilo na grbači općina i gradova.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javnu je raspravu pustilo uredbu koja propisuje način utvrđivanja iznosa sredstava za fiskalnu održivost vrtića, piše Jutarnji u ponedjeljak.
Prvih 19 milijuna eura gradovi i općine dobit će početkom rujna, a tim novcem moći će dizati plaće zaposlenima, širiti kapacitete vrtića, zapošljavati nove ljude, ali i smanjivati cijenu vrtića. No, taj novac ići će sredinama koje su najmanje razvijene.
Tako se novom uredbom predviđa da će slabije razvijeniji gradovi i općine dobivati 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtićima na razini Hrvatske, a razvijenije sredine (poput Koprivnice, Varaždina, Čakovca) tek 6,25 posto prosječne cijene.
Po novome modelu, Zagreb bi iz državnog proračuna godišnje dobio oko 50 milijuna kuna, Osijek deset, Slavonski Brod osam, Vukovar sedam milijuna, a Sisak šest, navodi Jutarnji.
Cilj uvođenja novog modela financiranja je osigurati dugoročnu održivost vrtića, posebno u slabije razvijenim sredinama. Dodatna sredstva će svim osnivačima olakšati situaciju za povećanje kapaciteta broja mjesta u vrtićima i unapređenja kadrovskog potencijala.
Uredbom nisu obuhvaćena djeca u predškolskom programu niti privatni vrtići.
Valja, međutim, naglasiti kako Vladina mjera dolazi nakon što je SDP u svojem programu obećao besplatan vrtić za svu djecu u Hrvatskoj. Prema prijedlogu SDP-a, država bi godišnje utvrđivala prosječnu cijenu vrtića, što bi bilo oko 350 eura po djetetu i od toga preuzela pola iznosa.
Time bi prestala potreba za daljnjom participacijom roditelja u javnim vrtićima, a u sustavu bi se osigurao dodatan novac za povećanje plaća odgojitelja i proširenje kapaciteta. Šef SDP-a Peđa Grbin kaže kako bi to državu stajalo oko 300 milijuna eura godišnje.
Grbin je upozorio i kako je to važna demografska mjera podsjetivši kako je u deset godina u Hrvatskoj broj rođene djece pao s oko 40.000 na tek 34.000.
NEDAVNO OBJAVLJENO
POZNATI HRVATSKI ZNANSTVENIK