Foto: ILUSTRACIJA / Damir Polančec na benzinskoj u Koprivnici
Nakon što je cijena goriva otišla na povijesno visoke razine, sve su oči ovog časa uprte u Vladu RH od koje se očekuju potezi za ublažavanje udara na standard u Hrvatskoj.
No, premijer Andrej Plenković i ministar energetike Tomislav Ćorić ne najavljuju nikakve konkretne poteze kojima bi se poduzetništvu i građanstvu olakšao svakodnevan život. Svi se, naime, nadaju kako je ovakav rast cijene energenata kratkotrajan i očekuju stabiliziranje već iduće godine.
S druge strane, takav rast cijene značit će dodatne prihode za koronom opustošen državni proračun. Doduše, ispaštat će gospodarstvo i građani, ali koga briga.
Koliko, zapravo, i kome sve dajemo novac dok dovezemo automobil na benzinsku postaju? Prema podacima Agencije za tržišno natjecanje, u strukturi cijene benzina država uzme najviše – čak oko 60 posto. Za trošarine, naime, iz svake litre plaća se blizu 40 posto, a pdv u cijeni sudjeluje s 20 posto.
Nabavna cijena goriva u strukturi ima udjel od otprilike 33 posto, a trgovačke marže na benzinskim postajama su između 5 i 10 posto. Što to, primjerice, znači za prosječan spremnik od 50 litara eurosupera 95 koji danas u prosjeku košta 11,35 kuna po litri?
Kad, dakle, natočite 50 litara eurosupera u svoj automobil, državi ćete platiti čak 330 kuna: oko 220 kuna za trošarine i 110 kuna za pdv. Nabavna cijena goriva u tom spremniku iznosi oko 190 kuna, a trgovci će na to još zaračunati svoju maržu od otprilike 50 kuna.
| SPREMNIK OD 50 LITARA | 570 kn |
| TROŠARINE (država) | 220 kn |
| PDV (država) | 110 kn |
| NABAVNA CIJENA (dobavljač) | 190 kn |
| MARŽA (benzinska crpka) | 50 kn |
NEDAVNO OBJAVLJENO
