NAŠ KOLUMNIST OTKRIVA

Da nismo kao praznik proglasili Tijelovo, Dana neovisnosti danas ne bi bilo

Objavljeno, 08. listopada 2019. Komentari
# Foto: HRVATSKI SABOR
AUTOR
Mladen Godek
suradnik portala

Danas je Dan neovisnosti. Državni praznik – osamnaesti  puta. Jučer je najavljeno da je to posljednji put, da će i on kao i njegov brat Dan državnosti završiti u prilično napučenoj ropotarnici državnih blagdana.

Točne su konstatacije kako ta dva praznika stvaraju svojevrsnu zbrku. Ljudi to najčešće ne razumiju, ali nije baš da se narod nešto naročito buni. Jer, konačno, dva praznika, dva neradna dana bolja su nego jedan. Ali, to ne vrijedi za političare. U političkoj borbi su nastali, u političkoj borbi će (izgleda) nestati.

Na kraju, ispast će da je profitirala samo Crkva. Kakve sad veze s tim praznicima ima Crkva u Hrvata, sigurno se pitate. Bio sam neposredni sudionik događaja i odlučio sam otkriti vam kako se sve, zapravo, dogodilo.

Dakle, 2001. godine ja sam kao HSLS-ovac zastupnik u Hrvatskom saboru, član vladajuće koalicije Ivice Račana. Tog časa postoji državni praznik Dan državnosti i slavi se 30. svibnja. Obilježava se kao sjećanje na datum kad je 1990. godine demokratski izabran prvi Hrvatski Sabor.

Na jednom sastanku Kluba zastupnika HSLS-a moj stranački kolega Ivo Škrabalo izlazi sa prijedlogom da se taj praznik ukine. Obrazlaže da njime HDZ slavi svoju pobjedu i na više nego jasan način pokazuje svoju isključivu zaslugu za stvaranje ove države.

Bogoslovna akademija

Zatim naglašava koliko će još vremena proći da dobijemo svoju državu. Uostalom, u to vrijeme Hrvatska je još u SFRJ i o bitnim elementima državnosti još nema niti riječi. Čekaju nas teška iskušenja, velike žrtve ljudske i materijalne, političke, diplomatske, čak i ratne borbe do konačnog cilja.

Zato Škrabalo smatra kako je mnogo opravdanije slaviti Dan državnosti 25. lipnja, kad je Sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti RH. Ali, kako ona zbog reakcije međunarodne zajednice i tromjesečnog embarga nije zaživjela, predlaže da se uvede još jedan praznik – Dan neovisnosti jer tog dana, 8. listopada 1991. godine, donijeta je odluka o raskidu svih državno-pravnih veza sa SFRJ. Svi to s oduševljenjem prihvaćamo.

Friscic i Godek
Mladen Godek (desno) s tadašnjim čelnikom HSS-a Jožom Friščićem

“Dosadašnji Dan državnosti, 30. svibnja, neka postane Dan Hrvatskog sabora”, konačno poentira Škrabalo.

Puni uvjerenja o duboku logiku ovog prijedloga, iznosimo ga na sastanku šesteročlane koalicije. Međutim, nema očekivanog jednoglasja. HSS postavlja svoj uvjet – a bez njihovih glasova prijedlog ne može proći. Zlatko Tomčić predsjednik je stranke, ali i Sabora. Vrlo utjecajna članica HSS-a je Ljubica Lalić.

Ona je prije Pravnog fakulteta završila i Bogoslovnu akademiju. Očekivano je duboko religiozna, a i HSS u to vrijeme pokušava voditi politiku po Radićevoj Bog i Hrvati. Ljubica Lalić je kategorična – ako idu dva predložena praznika, onda mora ići i treći – Tijelovo. Moram priznati da nas je to zateklo nespremne. Otkud sad Tijelovo, pitali smo se.

Spašavaj se tko može

No, želja da se narodu podari istinski državni praznik (zapravo praznici) jača je od svega. Pristajemo. Ali, sad nastaje prava drama. Neizbježni novinari salijeću zastupnike s pitanjem kakav je to praznik Tijelovo. Šutnja, nemušti odgovori, upućivanje na HSS-ovu zastupnicu Lalić. Neki od nas spas nalaze u zaključanim vratima svojih soba. Sve po onoj – spašavaj se tko može.

Danas, nakon povijesne distance, razmišljam o svemu te i dalje smatram da smo suštinski bili u pravu. Očigledna greška je bila što smo išli na dva datuma, zapravo istog značaja i težine. A objektivno bilo je teško odabrati, tim više što vremenski slijed ne prati logiku zbivanja. Naime, 25. lipnja proglašena je odluka o samostalnosti i suverenosti. A nakon tri mjeseca druga o raskidu veza sa SFRJ. Zar nije trebal biti obrnuto?

Inače, na marginama ondašnjih diskusija spominjao se datum 15. siječnja 1992. godine kad je Hrvatska međunarodno priznata. To je konačna pobjeda, to je točka na i. Danas mi se čini da bi taj datum kao Dan državnosti imao svoje puno opravdanje. Ali to su samo razmišljanja jednog penzionera. Nevažna totalno jer opet će odlučivati politička borba. I neće biti mnogo drugačija od one pred skoro dva desetljeća.

I tako, ukinut će se Dan neovisnosti (i Dan državnosti). Ali, ostat će blagdan Tijelovo. Zato sam u početku napisao da jedino Crkva pritom neće pretrpjeti nikakvu štetu. Sada vam je jasno i zašto.

O AUTORU
Mladen Godek bio je drugi liberalni gradonačelnik Koprivnice. Nakon izbora 1997. godine na toj je funkciji naslijedio prethodnika, također člana HSLS-a Vinka Špička. Godek je osoba bogate javne i političke karijere. Bio je općinski sudac, odvjetnik, gradonačelnik, saborski zastupnik, član najviših tijela Hrvatskog helsinškog odbora. Karijeru su mu obilježile oratorske bravure i beskompromisna borba za slobodu i ljudska prava.


Tagovi: DAN NEOVISNOSTI MLADEN GODEK

NEDAVNO OBJAVLJENO