Do kraja 2020. Hrvatska mora odvojeno sakupiti i reciklirati najmanje 50 posto papira, metala, plastike i stakla. Takvu smo obvezu preuzeli unutar Europske unije, ali podaci s terena ne upućuju da ćemo to uspjeti.
Kad je riječ o gradovima sjedištima županija, najviše odvojeno prikupljenog otpada lani su imali Čakovec (47 posto) i Koprivnica (42,5 posto). Međimurska županija, inače, apsolutni je lider u odvojeno prikupljenom otpadu i već danas zadovoljava uvjet o 50 posto.
Koprivnica je, tako, lani imala oko 5800 tona miješanoga komunalnog otpada koji je završio na Piškornici, a odvojeno je prikupljeno oko 3600 tona.
No, drugi daleko zaostaju za Čakovcem i Koprivnicom. Split, primjerice, odvaja tek 2,4 posto smeća, Rijeka 10,5 posto, a Zagreb 10,7 posto. Bjelovar je na 15 posto, a Varaždin na 27 posto.
Od svih gradova najbolji u državi su međimurski Prelog sa 65 posto odvojeno prikupljenog otpada i grad Krk sa 63 posto.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike hvali se kako je donijelo potrebne propise i putem EU fondova osigurava sufinanciranje infrastrukture potrebne za odvajanje otpada. Ukupna alokacija koja je na raspolaganju je 475 milijuna eura, odnosno 3,6 milijardi kuna.
Prava je istina, međutim, da Hrvatska u tim projektima debelo kasni i da u sustavu gospodarenja otpadom vlada posvemašnji kaos i nered.
NEDAVNO OBJAVLJENO
