Foto: MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE / Križevačka kukmica
Autohtona križevačka koka ugrožena je vrsta, a javne institucije provode više projekata kako bi je očuvale.
Riječ je o križevačkoj kukmici, sorti čiji prvi spomen datira iz 1948. godine na području Križevaca u obitelji Vojta. Nastala je križanjem domaće kokoši s pijetlovima orpington pasmine, ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Pasminu karakterizira karakteristična kukmica narančasto-žute boje kod pijetlova te crno-smeđa kod kokoši. Kukma je zapravo nadignuti dio perja na glavi ptice ili druge pernate životinje. U slučaju križevačke koke sliči na malenu kapu.
Riječ je o domaćoj koki križevačkoga kraja čije su meso i jaja izuzetno kvalitetni. Pokazale su to analize koje se provode u sklopu projekta kojeg uz potporu EU provodi Veleučilište u Križevcima. Projekt je težak 200.000 eura i njime se uz pomoć osam partnera – pojedinaca, OPG-a i Veleučilišta – spašava ugrožena vrsta.
Prema terenskoj evidenciji, osam partnera u projektu trenutačno ima oko 200 odraslih jedinki križevačke kukmice i blizu 300 malenog podmlatka. Samo godinu ranije bilo je tek oko 120 jedinki kod pet obitelji. Dio mesa i jaja poslan je na analizu u ovlaštene laboratorije kako bi se utvrdila kvaliteta i točan sastav.
Projektu spašavanja križevačke kukmice ovaj se tjedan pridružila i Koprivničko-križevačka županija koja će laboratorijsku analizu mesa tih koka poduprijeti s oko 12.000 eura. Analize će se provoditi u sklopu znanstvenih istraživanja na Veleučilištu u Križevcima.
Ugovor o financiranju potpisali su župan Tomislav Golubić i dekanica Veleučilišta u Križevcima Marcela Andreata-Koren, koji su zadovoljni jer će to doprinijeti prepoznatljivosti križevačke kukmice, potaknuti interes proizvođača i potrošača za proizvode lokalnog podrijetla te osnažiti ulogu županije kao aktivnog dionika u očuvanju i promociji autohtonih pasmina peradi.
Veleučilište će istraživanja provoditi na populaciji križevačke kukmice uzgojenoj u kontroliranim uvjetima, pri čemu će se pratiti utjecaj genetskih čimbenika, načina uzgoja, hranidbe i dobi klanja na sadržaj proteina i teksturu mesa.
Znanstveni rezultati biti će podloga za potencijalni razvoj proizvoda od mesa križevačke kukmice, afirmaciju lokalnih genetskih resursa te ruralnog identiteta Koprivničko-križevačke županije. Na potpisivanju su bili županijska pročelnica Ivana Deskar i voditeljica projekta Marijana Vrbančić Igrić.
Serijal tekstova “Domaća hrana: od polja do stola u Podravini i Prigorju” nastao je uz potporu Koprivničko-križevačke županije
Pitali smo doktore i nutricioniste: kako se zdravo hraniti
Oni provjeravaju što jedemo i paze da namirnice na tanjuru budu ispravne
Županija značajno povećala iznos poticaja za poljoprivrednike
Županija pokrenula tri projekta izgradnje sustava navodnjavanja
Na tržnicama je domaće. Županija je zato uvela posebnu potporu
Tržnica kao vinska kulisa: domaća hrana savršeno ide uz domaću kapljicu
Podravski farmer: ‘Ovo je dokaz da Županija misli na nas’
‘Naša kisela paprika sa zeljem je hit: najprodavanija je na sajmu’
Nikad više izlagača i posjetitelja na županijskim Danima voća
Županija provodi jedinstven projekt školskih obroka. Klincima se jako sviđa
Kako su Županija i Podravka ‘natjerale’ učenike da jedu variva i zelenjavu
Spašavanje ugrožene križevačke koke: bila je pred izumiranjem
NEDAVNO OBJAVLJENO
