Pekari i slastičari ostvarili su lani oko 4,8 milijardi kuna prihoda, što je gotovo šest posto više nego godinu ranije.
Najveća tvrtka iz branše je zagrebački Mlinar sa 693 milijuna kuna prihoda, a slijede zagrebačke tvrtke Pan-Pek (270 milijuna), Klara (190) i Pekara Dubravica (156 milijuna).
Posebno zanimljivi su podaci o ukupnom prometu i broju poduzetnika po županijama. Tako je na visokom 8. mjestu, primjerice, mala Koprivničko-križevačka županija: ima samo 107.000 stanovnika (kao Osijek) te ukupan pekarski promet od 195 milijuna kuna kojeg je ostvarilo 20 poduzetnika.
I tu dolazimo do svojevrsnog paradoksa. Osječko-baranjska županija s 292.000 stanovnika i 45 tvrtki iz branše ima promet od tek 123 milijuna kuna.
NAJVEĆI PODUZETNICI U BRANŠI (mil. kn)
- MLINAR, Zagreb 693,2
- PAN-PEK, Zagreb 269,7
- KLARA, Zagreb 189,5
- DUBRAVICA, Zagreb 156,0
- BOBIS, Split 151,5
- BABIĆ, Split 136,9
- PEKAR TOMO, Vinkovci 134,8
- PIK, Rijeka 117,8
- RADNIK, Opatija 116,3
- PEKAR, Vinkovci 110,4
Zadarska županija (170.000 stanovnika) ima čak 56 poslovnih subjekata iz djelatnosti pekarstva, ali ukupan prihod im je lani bio tek 184 milijuna kuna.
A što pak reći za Međimursku županiju koja ima blizu 110.000 stanovnika? Tamo je 20 poduzetnika iz branše lani ostvarilo tek 26 milijuna kuna pekarskog i slastičarskog prometa.
Ispada, tako, da podravsko-prigorski pekari imaju u prosjeku 7,5 puta veći promet od međimurskih te gotovo 60 posto veći od osječko-baranjskih. Nešto tu očito ne štima: u metodologiji obrade podataka Fine ili crnom tržištu.
Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u proizvodnji kruha, peciva, bureka i slastica lani je u Hrvatskoj iznosila oko 4300 kuna i bila je osam posto viša nego predlani. To je čak 25 posto manje od prosječne plaće svih poduzetnika u državi.