Foto: DANICA.HR / Mlinarova pekarnica u središtu Koprivnice / ILUSTRACIJA
Pekari i slastičari ostvarili su lani oko 4,8 milijardi kuna prihoda, što je gotovo šest posto više nego godinu ranije.
Najveća tvrtka iz branše je zagrebački Mlinar sa 693 milijuna kuna prihoda, a slijede zagrebačke tvrtke Pan-Pek (270 milijuna), Klara (190) i Pekara Dubravica (156 milijuna).
Posebno zanimljivi su podaci o ukupnom prometu i broju poduzetnika po županijama. Tako je na visokom 8. mjestu, primjerice, mala Koprivničko-križevačka županija: ima samo 107.000 stanovnika (kao Osijek) te ukupan pekarski promet od 195 milijuna kuna kojeg je ostvarilo 20 poduzetnika.
I tu dolazimo do svojevrsnog paradoksa. Osječko-baranjska županija s 292.000 stanovnika i 45 tvrtki iz branše ima promet od tek 123 milijuna kuna.
Zadarska županija (170.000 stanovnika) ima čak 56 poslovnih subjekata iz djelatnosti pekarstva, ali ukupan prihod im je lani bio tek 184 milijuna kuna.
A što pak reći za Međimursku županiju koja ima blizu 110.000 stanovnika? Tamo je 20 poduzetnika iz branše lani ostvarilo tek 26 milijuna kuna pekarskog i slastičarskog prometa.
Ispada, tako, da podravsko-prigorski pekari imaju u prosjeku 7,5 puta veći promet od međimurskih te gotovo 60 posto veći od osječko-baranjskih. Nešto tu očito ne štima: u metodologiji obrade podataka Fine ili crnom tržištu.
Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u proizvodnji kruha, peciva, bureka i slastica lani je u Hrvatskoj iznosila oko 4300 kuna i bila je osam posto viša nego predlani. To je čak 25 posto manje od prosječne plaće svih poduzetnika u državi.
NEDAVNO OBJAVLJENO
