Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na dan 30. rujna bilježi ukupno 1,787 milijuna osiguranika.
To je oko 14.600 zaposlenih više nego potkraj rujna lani, ali i 10.000 osoba manje nego potkraj kolovoza ove godine.
Prema djelatnostima, najveći broj zaposlenih na kraju rujna bilježi se u trgovini, oko 244.000, a slijede prerađivačka industrija (242.500), građevina (155.800) i obrazovanje (138.700).
Unatoč nominalnom rastu broja osiguranika (što se ne mora u cijelosti podudarati sa stvarnim brojem zaposlenih koje objavljuje Državni zavod za statistiku), višegodišnji trendovi po djelatnosti pozivaju na zabrinutost.
Zdravstvo i socijala
Zašto? U protekle dvije godine – od rujna 2024. do rujna 2026. – broj zaposlenih u trgovini pao je za 11.000, a prerađivačkoj industriji za 9000 ljudi. Istodobno, najviše je rastao broj zaposlenih u obrazovanju – u dvije godine za čak 11.000.
I nije tako samo u obrazovanju. U tri godine (od kraja rujna 2023. do kraja rujna 2026.), broj zaposlenih u zdravstvu i socijali veći je za 14.000 ljudi, javnoj upravi i obrani za 7000, a administraciji za oko 3000 osoba. (u obrazovanju za oko 15.000).
Nema objašnjenja otkud toliki trogodišnji rast u obrazovanju, pogotovo kad pada broj učenika. No, nikako nije dobro da realni sektor (proizvodnja) tone, a javni raste. To će prije ili kasnije puknuti, i to na rashodnoj strani državnog proračuna.