Da Koprivnica uvede prirez od 15 posto (maksimalan za grad te veličine), troškovi za plaće oko 2500 Podravkinih radnika koji žive u tom gradu povećali bi se na godišnjoj razini za tri milijuna kuna.
Priča o prirezu opet je aktualizirana nakon jučerašnjeg predstavljanja paketa olakšica za investitore pri čemu je naglašeno kako je neuvođenje tog nameta strateška prednost u odnosu na druge gradove u okruženju koji ga imaju. Zato smo izračunali što bi, primjerice, za Podravkine radnike značilo da se uvede stopa prireza koju, primjerice, imaju Split i Rijeka.
S obzirom da je prosječna neto plaća u Podravki (u nju su uključena i menadžerska primanja) oko 6500 kuna, ispada kako bi svaki radnik s prebivalištem u Koprivnici godišnje samo za prirez izdvajao više od tisuću kuna. On bi vjerojatno pao na teret poslodavca jer je teško pretpostaviti da bi plaće bile smanjivane.
Koprivnica je jedan od 27 hrvatskih gradova koji nemaju prireza. Od većih gradova tu su još Krapina, Samobor i Vukovar, ostali su mnogo manji. Najviše gradova ima uveden prirez od deset posto: u našem okruženju to su Čakovec, Daruvar, Križevci, Varaždin i Virovitica. U Bjelovaru, Ludbregu i Vrbovcu prirez je 12 posto.
Prirez je uveden u 315 općina i gradova u državi. Zanimljivo je kako je općina Kloštar Podravski jedina iz Koprivničko-križevačke županije s uvedenim prirezom, a stopa nameta je pet posto. Da stvar bude ‘ljepša’, riječ je o najnerazvijenijoj općini u Podravini po brojnim statističkim pokazateljima.
Prirez od pet posto imaju i općine na ludbreškom području: Mali i Veliki Bukovec te Sveti Đurđ.
Maksimalnu stopu prireza od 18 posto plaćaju građani Zagreba. Rijeka i Split imaju 15 posto, a Osijek 13 posto. Podravkini menadžeri iz Zagreba – prosječna menadžerska primanja u Podravki su oko 30.000 kuna neto – plaćaju oko 1800 kuna prireza mjesečno. Godišnji trošak svakog od njih samo za prirez iznosi, tako, više od 20.000 kuna.
NEDAVNO OBJAVLJENO