Foto: ARHIV / ILUSTRACIJA / Nema veze s tekstom
Analiza poslovnih brojki i financijskih izvještaja najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj otkrila je zanimljive informacije o poslovnim potezima tijekom lanjske inflacije.
Prema brojkama koje je objavila Financijska agencija, najveći rast neto dobiti od čak 101 posto u odnosu na predlani imao je trgovački lanac Kaufland. Taj je lanac, kako smo otkrili, naprasno prekinuo suradnju s Podravkom koja nije pristala da im ‘deru kožu’.
Kaufland je prošle godine ostvario rast prodaje od 12 posto, što je otprilike na razini inflacije, ali zato je dobit iznosila oko 16 milijuna eura i bila je duplo veća nego godinu ranije. Valja podsjetiti i kako je isti lanac tijekom 2020. godine prikazao gubitak od 2,5 milijuna eura.
Iz tih brojki nameće se samo jedan zaključak: čini se kako je Kaufland prošle godine značajno povećao marže na robu koju prodaje, iz čega je nastao ekstraprofit.
Konzum je također ostvario postotno velik skok neto dobiti te je ona iznosila 17 milijuna eura. No, ta dobit u Konzumovu je slučaju i dalje više nego smiješna s obzirom da najveći hrvatskih lanac ostvaruje prihode od 1,6 milijardi eura, što je gotovo triput više od Kauflanda.
Prije tri godine jedino su Konzum i Kaufland poslovali s gubitkom, a Konzumov minus iznosio je čak 34 milijuna eura i bio je rezultat strukturnih problema u cijeloj Fortenovi.
Za razliku od Kauflanda i Konzuma, ostali trgovački lanci nisu se pretjerano igrali maržama tijekom prošle godine. Dobit Lidla bila je otprilike na istoj razini kao predlani uz 20 posto veću prodaju. Spar je uz povećanje prometa od 15 posto lanjsku godinu završio s gubitkom od 855.000 eura.
Plodine su uz veću prodaju za 15 posto prikazale oko 7 posto nižu dobit. Križevački trgovački div KTC pak ostvario je 11 posto veće prihode i 7 posto veću dobit, a dobit splitskog lanca Tommy također je bila neznatno veća uz 14-postotni rast prodaje.
Kolike su marže u trgovačkim lancima u Hrvatskoj? Prema podacima iz pretprošle godine (podaci za lani još nisu do kraja poznati), prosječne bruto marže se kreću od 20-ak do čak 60-ak posto, ovisno o lancima, doznaje portal Danica.
Ugrubo, riječ je o razlici između ostvarene godišnje prodaje i nabavne vrijednosti robe. Ta brojka nije do kraja precizna, ali okvirno prikazuje kakva je politika marži u pojedinom trgovačkom lancu.
Tako su predlani najveću bruto maržu (razliku između prodajne i nabavne vrijednosti robe) imale drogerije: ‘dm’ otprilike 58 posto, a Mueller 45 posto. Marža u Pevexu bila je veća od 40 posto.
Trgovački lanac Tommy poslovao je pretprošle godine s 34-postotnom maržom, a Spar sa 40-postotnom. Poznati trojac – Lidl, Kaufland i Konzum – držao je prosječnu bruto maržu na razini od otprilike 35 posto, riječke Plodine na 24 posto, a križevački KTC na 23 posto, što je najniže među najvećim lancima.
Bit će, u svakom slučaju, zanimljivo vidjeti brojke iz prošle turboinflacijske godine. Marže su vjerojatno svima rasle, a nakon službenih brojki doznat će se tko ih je najviše digao. Odnosno, tko je malo više ‘lovio u mutnom’ nego što se to očekivalo.
NEDAVNO OBJAVLJENO
