U Hrvatskoj je umrlo 137 dojenčadi, a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 3,8 na tisuću živorođene djece, pokazuju novi podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Riječ je o brojkama u 2021. godini. Prema pokazateljima Eurostata, prosječna stopa dojenačke smrtnosti u EU je predlani iznosila 3,3. Najniže stope zabilježene su u Estoniji (1,4), Finskoj (1,8) i Cipru (2,1), a najviše u Rumunjskoj (5,6), Slovačkoj (5,1) i Bugarskoj (5,1).
Tijekom prošle godine najviše stope dojenačke smrtnosti zabilježene su u Ličko-senjskoj županiji (10,1 na tisuću živorođenih), Međimurskoj (8), bjelovarskoj (6,3), splitskoj (5,2) i koprivničkoj (5,1). Najnižu smrtnost imale su Istra (1,2), požeška (1,7), Zagreb (2,2), Karlovačka (2,3) i vukovarska županija (2,4).
Na ostatku sjevera zemlje stope dojenačke smrti po županijama bile su niže od hrvatskog prosjeka: u Krapinsko-zagorskoj (2,8), Virovitičko-podravskoj (3) i Varaždinskoj županiji (3,5).
Više od 50 posto smrti događa se zbog perinatalnih uzroka i najčešće su povezane s kratkim trajanjem trudnoće i preranim porodom zbog patoloških stanja u trudnoći.
“Najveći broj dojenčadi umrle zbog perinatalnih uzroka umire neposredno po rođenju, tijekom prvog dana života, te bi osiguravanje intenzivnog liječenja u ustanovi, uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu, moglo dovesti do povoljnijih ishoda, kao u većini EU zemalja s niskom dojenačkom smrtnošću.
U svrhu utvrđivanja dojenačkih smrti koje je bilo moguće izbjeći da su pravodobno utvrđeni rizici i poduzete mjere liječenja treba, osim analize vitalno-statističkih podataka o broju i uzrocima smrti, provesti i analizu potencijalnih rizika za svako umrlo dojenče i učinkovitosti perinatalne skrbi.
Posebice u odnosu na mogućnosti liječenja novorođenčadi vrlo niske (ispod 1500 grama) i izrazito niske porodne težine (ispod 1000 grama), koja čine najveći udio u ukupnom broju novorođenačkih (0 – 27 navršenih dana života) i dojenačkih (0 – 364 navršena dana života) smrti”, navode u HZJZ-u.
NEDAVNO OBJAVLJENO