Foto: KRIŽEVCI.HR / Dr. Darko Radiček, epidemiolog
Zbog blage i tople zime osjetno je više slučajeva nimalo bezazlene virusne zarazne bolesti koju prenose glodavci na području Hrvatske.
Hemoragijska groznica s bubrežnim simptomom, poznatija kao mišja groznica, zabilježena je i u Podravini, i to nakon što tijekom prošle godine na području cijele Koprivničko-križevačke županije nije zabilježen niti jedan slučaj.
“Ove godine u Koprivničko-križevačkoj županiji su registrirana tri slučaja oboljelih osoba sa dijagnozom hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom, odnosno mišja groznica. Sve tri oboljele osobe su sa područja Grada Koprivnice i oboljele su krajem svibnja i u mjesecu lipnju.
Prošle godine nismo imali registriranih slučajeva u našoj županiji. Kliničke slike oboljelih su bile srednje teške sa prosječno pet dana bolničkog liječenja i nije bilo smrtnih slučajeva.
Tijekom 2020. i 2021. godine nismo imali registriranih slučajeva leptospiroze u našoj županiji”, otkriva nam dr. Darko Radiček, epidemiolog iz koprivničkog Zavoda za javno zdravstvo.
Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom, poznata u javnosti kao “mišja groznica”, akutna je virusna bolest koja se prenosi sa životinja na ljude. Uzročnici su hantavirusi, a prenose ih mišoliki glodavci. Poznata su prirodna žarišta na kojima se bolest pojavljuje: Plitvice, Slunj, Pakrac, Velika i Mala Kapela, Dinara, okolica Zagreba, Sljeme i Slavonija. U priobalnom području i otocima pojave bolesti nije bilo.
Sezona glodavaca traje od proljeća do kraja listopada, stoga u tom razdoblju treba biti oprezan prilikom boravka u prirodi. Svake godine bilježe se pojedinačni slučajevi, a povremeno se registriraju i epidemije. Pojava većeg broja oboljelih povezana je s blagom i toplom zimom, koja pogoduje razmnožavanju glodavaca i širenju virusa. Tada je vjerojatnost zaraze povećana i u drugim kontinentalnim područjima Hrvatske.
Iako se u našoj županiji pojavljuje rijetko, tijekom boravka u područjima koja se smatraju prirodnim žarištima potrebno je držati se preporučenih mjera opreza.
TKO JE REZERVOAR I PRENOSITELJ UZROČNIKA?
Prirodni rezervoar i prenositelji virusa su mišoliki glodavci, kao što su šumski, poljski i žutogrli miš te poljska voluharica. Infekcija za njih nije opasna, no oni virus izlučuju u okolinu. Nađu li se ljudi na području njihovog prirodnog žarišta, u određenim okolnostima mogu se zaraziti i razboljeti.
KAKO SE ČOVJEK ZARAZI?
Mišoliki glodavci izlučuju viruse slinom, izmetom i mokraćom u okolinu, gdje virusi mogu preživjeti tjednima. Čovjek se zarazi izravnim kontaktom s izlučevinama glodavaca, ali i udisanjem prašine onečišćene izlučevinama. Virus se može unijeti u organizam i onečišćenim rukama, kroz oštećenu kožu ili sluznicu oka, nosa i usta. Zaraza je moguća i zagađenom hranom i vodom.
Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
TKO NAJČEŠĆE OBOLIJEVA?
Najčešće obolijevaju ljudi koji zbog prirode posla ili rekreativno dugo borave u prirodi (šumski radnici, poljodjelci, vojnici, lovci, izletnici) jer su često u izravnom ili neizravnom dodiru s malim divljim glodavcima.
Rizik za zarazu postoji i kod pospremanja zatvorenih prostora (podrumi, tavani, ostave, garaže, vikendice) u kojima borave zaraženi glodavci, osobito ako se pri čišćenju stvara prašina.
KOJI SU SIMPTOMI?
Bolest se najčešće manifestira 2 do 4 tjedna nakon izlaganja izlučevinama zaraženih glodavaca, a počinje naglim povišenjem tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom. Nakon toga slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom i povraćanjem. Može se javiti i zamućenje vida te crvenilo lica i vrata nalik opeklinama od sunca.
Napredovanjem bolesti, zbog oštećenja malih krvnih žila, mogu se pojaviti znakovi krvarenja po koži, sluznicama i unutrašnjim organima.
Nakon toga i znakovi bubrežnog zatajenja, kao što su pad krvnog tlaka i oskudno mokrenje. Moguć je i razvoj stanja šoka, a u 5-15% pacijenata s težom kliničkom slikom završava smrtnim ishodom. Bolesnik nije zarazan za svoju okolinu jer se bolest ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
KAKO SE DIJAGNOSTICIRA I LIJEČI?
Sumnja se postavlja u pacijenata s vrućicom, pojavom krvarenja i bubrežnim zatajenjem koji su prije toga boravili u mogućem prirodnom žarištu bolesti, a potvrđuje se serološkim laboratorijskim pretragama.
Liječenje je simptomatsko, uz neprestano praćenje oboljelog. Bolest u pravilu ne ostavlja posljedice, a oporavak nastupa unutar nekoliko tjedana ili mjeseci. U težim slučajevima potrebno je bolničko liječenje.
KAKO SE MOŽE SPRIJEČITI?
– spriječite ulazak glodavaca u životni prostor – zatvorite rupe, postavite mreže;
– kuću, podrume, garaže, ostave, vikendice i okućnicu održavajte čistima;
– smeće odlažite u zatvorene posude, kako ne bi poslužilo kao hrana glodavcima;
– smanjite broj glodavaca na najmanju moguću mjeru (trovanjem, klopkama);
– NE MESTI NITI USISAVATI! – moguće zaraženo područje smočite sredstvom za dezinfekciju koje sadrži klor ili alkohol i oprezno očistite, bez podizanja prašine;
– prozračite vikendice, garaže i podrume prije ulaska ili čišćenja;
– pri čišćenju koristite zaštitnu masku i gumene rukavice;
– osobne stvari i hranu u prirodi nemojte odlagati izravno na tlo;
– nemojte ležati izravno na šumskom tlu;
– nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i potoka;
– plodove ubrane u šumi i poljima operite prije jela;
– ne dirajte žive ili uginule glodavce;
– PERITE RUKE sapunom i toplom vodom nakon rada na kući, okućnici i boravka u prirodi;
– u prirodi koristite vlažne maramice na bazi alkohola.
Izvor: Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije
NEDAVNO OBJAVLJENO
