Cijena barela sirove nafte snažno pada diljem svjetskih tržišta zbog straha od usporavanja gospodarstva i recesije, ali i dizanja referentnih kamatnih stopa središnjih banaka.
Barel nafte u srijedu je na tržištu SAD-a stajao oko 82 dolara, što je pad od čak 33 posto u odnosu na 8. lipnja kad je cijena iznosila 123 dolara. Od tog dana do danas cijena sustavno pada, na što je upozoravao i predsjednik Joe Biden koji je pozvao lance benzinskih da zbog toga spuste maloprodajne cijene.
Premda cijena derivata u Hrvatskoj ovisi o kretanjima na mediteranskom tržištu, indikativno je da ona ni blizu ne prati stanje na svjetskim tržištima. Dizel danas na hrvatskim crpkama iznosi 12,29 kuna, što je 9 posto manje nego 8. lipnja, a benzin 10,58 kuna, odnosno 19 posto manje.
Čini se kako se ‘hladi’ i cijena prirodnog plina na svjetskim tržištima. Tako je na nizozemskom TTF-u, referentnoj točki trgovanja u EU, megavatsat plina jučer stajao oko 186 eura, što je pad od 46 posto u odnosu na 26. kolovoza kad je cijena iznosila 347 eura, što je povijesni rekord.
Cijena plina ima goleme oscilacije zbog ruskih ‘igara‘, ali i špekulanata na tržištima, no postoje predviđanja kako bi ona u narednom razdoblju ipak mogla padati. Koliko i dokad, zasad je doista teško predviđati.
Sve u svemu, puna podzemna plinska skladišta u Europskoj uniji i recesija koja će zaustaviti i ograničiti brojne gospodarske aktivnosti, time i potrošnju, mogla bi utjecati na pad cijene energenata u idućim mjesecima.
To baš i nije dobra vijest za Europu jer će recesija značiti i val otpuštanja radnika. No, Putin se zbog pada cijena nema čemu radovati: ostat će bez golemih prihoda koji mu trebaju za financiranje ratnog stroja te će izgubiti alate za sustavnu ucjenu Europske unije.
Svako zlo za neko dobro, stara je narodna. I da, čini se da ćemo ovu zimu ipak nekako pregurati. Unatoč strašenju ruskih babaroga.
NEDAVNO OBJAVLJENO