Foto: Robert Mihaljević / Dr. Rajko Ostojić
Prof. dr. sc. Rajko Ostojić potpredsjednik je SDP-a, bivši ministar zdravlja i predstojnik Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb (Rebro) sa 130 liječnika, 400 medicinskih sestara i 70 nemedicinskih djelatnika.
Ostojić je i SDP-ov koordinator za II. izbornu jedinicu. Mnogo je, dakle, aktualnih političkih, zdravstvenih i ostalih tema za razgovor s čovjekom kojeg se, primjerice, 2013. godine, dok je bio ministar u Milanovićevoj Vladi, žestoko prozivalo zbog nabavke 35 respiratora.
D: Dva su mjeseca prošla od prvog oboljelog u Hrvatskoj. Kakvi su vaši dojmovi, kako se Hrvatska nosi se epidemijom koronavirusa?
– Kad gledate krivulje, mi smo očito usporili širenje infekcije. U mnogo europskih država dogodio se eksponencijalan rast broja zaraženih, a kod nas je taj rast bio relativno linearan. Ali, očito zbog nedorečenih mjera, krivulje imaju tri vrha, nije baš sve bilo linearno i nema jasnog trenda. Mislim da je premijer Andrej Plenković kao predsjedavajući EU-a dobivao klasificirane podatke o pandemiji, onakve kakve su dobivali primjerice predsjednici SAD-a i Rusije. Znao je što se događa i mislim da su neke mjere trebale krenuti ranije.
D: Mislite tu i na nabavu zaštitne opreme?
– Da, mislim i na to kad se oprema počela nabavljati, odnosno kakvo je uopće bilo stanje s robnim rezervama. Činjenica je da je količina zaštitne opreme u zdravstvenim ustanovama te domovima za starije bila nedostatna. I danas opreme nedostaje. Problematično je da je virus ušao u bolnice, a još problematičnije je da je ušao u domove za starije. Otprilike polovica umrlih je u domovima za starije i znalo se od početka kako njih treba čuvati kao Pentagon. Vidjeli smo, uostalom, što se događa u Italiji. Tu se trebalo učiniti mnogo više.
D: Što konkretno?
– To su, recimo, mjere radne obveze u 14-dnevnim intervalima u domovima za starije. U bolnicama to funkcionira jako dobro. Očito se to nije učinilo pa je virus ušao u domove, osobito na području Splita i Dubrovnika. Kad se to dogodilo, donesena je samo preporuka o sedmodnevnoj radnoj obvezi u domovima. Pazite, preporuka koja nikog ne obvezuje.
Potpredsjedniku Vlade Zdravku Mariću nedavno je pobjegla znakovita rečenica: Iduća tri mjeseca bit će teška, a nakon toga bit će još teže. Ako ministar financija to veli, procijenite onda hoće li izbori biti sredinom ljeta ili na jesen
D: Spomenuli ste na konferenciji za novinare u Koprivnici kako je to jedina županija u kojoj je virus ušao i u županijsku bolnicu i županijski dom za starije. Rekli ste da od župana očekujete konkretne odluke nakon toga.
– Da, uvjeren sam da će župan Darko Koren znati procijeniti o čemu je tu riječ i donijeti određene odluke. Uvjeren sam da je župan Koren svjestan da primjerice u susjednoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji virus nije ušao niti u bolnicu, niti u dom za starije. S druge strane, stanje u domovima pokazalo je krah socijalne države i posvemašnji institucionalni nemar, osobito u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Godine 2016. HDZ je obećao kako će izgraditi 2000 domova s 20.000 smještajnih jedinica. Gdje su ti domovi? Ministrica Vesna Bedeković uporno prebacuju odgovornost sa sustava kojeg vodi na jedinice lokalne samouprave, što je nedopustivo.
D: Što je s testiranjima? Hrvatska je tu na začelju Europske unije, unatoč preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Testiramo li dovoljno, kako tvrdi naša struka?
– Da se ova situacija dogodila SDP-ovoj vladi, vjerojatno bismo već imali šatore na ulici i transparente s pitanjima – zašto se ne testira? Gdje su vam maske? Gdje je zaštitna oprema? Možda bi bile i plinske boce. Ali, mi nismo takvi. Mi smo konstruktivni i koncilijantni te tijekom pandemije želimo biti ujedinjeni pod zastavom, kako to u SAD-u vole reći. Već dva mjeseca govorimo o potrebi testiranja i nije mi jasno zbog čega se nije više testiralo. Je li bio problem cijene, nabave, nemam analizu. Prije par tjedana, primjerice, Slovenija je imala osam puta više testiranja od nas. Bit će vremena za analizu. Na svu sreću, taj se sustav testiranja u međuvremenu decentralizirao i počeo je funkcionirati. Premda još nismo dosegli europski prosjek testiranja.
D: Koliko ste zadovoljni organizacijom bolničkog sustava u doba epidemije? Kakva je situacija u vašoj klinici i vašem KBC-u?
– Na razini KBC-a Zagreb broj pregleda i operacija pao je za otprilike 35 do 40 posto, a u mojoj klinici za 15 do 20 posto. Kod nas je najveća hematologija u državi, liječimo sve pacijente s leukemijom. Najveća je imunologija i nefrologija s najvećim brojem transplantiranih bubrega. Također i gastroenterologija s najvećim brojem bioloških lijekova. Imamo ukupno osam velikih zavoda, ali odgovorno tvrdim kako niti jedan pacijent nije zakasnio na terapiju.
Stanje u domovima za starije pokazalo je krah socijalne države i posvemašnji institucionalni nemar, osobito u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Godine 2016. HDZ je obećao kako će izgraditi 2000 domova s 20.000 smještajnih jedinica. Gdje su ti domovi?
D: Ipak, nije svugdje tako. Svjedočimo optužbama pacijenata i članova njihovih obitelji da ne mogu ostvariti potrebnu zdravstvenu skrb.
– Činjenica je da ima takvih slučajeva diljem Hrvatske. Imali smo dva pacijenta kojima hitna nije htjela doći. To se može vrlo brzo detektirati, pozivi se snimaju, činjenica je da su ti ljudi umrli. Mi smo, recimo, prije epidemije samo u hitnom internističkom prijemu imali oko 120 pacijenata dnevno. Za vrijeme korone taj broj je pao na 45 do 55. A sad je opet 110 do 120. Oni koji zbog straha nisu išli na pregled sad opet dolaze. Očekujem od ministra Beroša i hrvatske vlade da odgovore što će biti dan poslije. Svi pacijenti koji sad ne dolaze na pregled uskoro će nahrupiti u bolnice. Već sad treba organizirati bolnice da rade poslijepodne, u dvije smjene ili vikendom, da se prilagode ljudima. Reorganizacijom rada zdravstvenih ustanova treba omogućiti svim našim građanima, zaposlenim u privatnom i javnom sektoru, da zdravstvene usluge ostvare u vremenskim terminima koji ne iziskuju izbivanje s njihovih radnih mjesta. Dakle, da ne moraju koristiti slobodne dane, ne moraju ishoditi posebne dozvole poslodavca i drugo. Moramo već sad imati izlaznu strategiju, a val pojačanog pritiska na bolnice je već krenuo.
D: Svojedobno su vas kao ministra zdravlja prozivali zbog nabave onih famoznih 35 ECMO aparata. Često vas se kritiziralo zbog toga. Zbog čega ste ih tada nabavili i jesu li oni doista bili neiskorišteni sve dosad?
– Uvijek sam slušao struku, to se kod nas zove medicina utemeljena na dokazima. I drugo, držao sam se zakona. Bio sam i zamjenik ministra i ministar u obje SDP-ove vlade, a nikad nisam bio u sukobu interesa. Nikad. Jer sam slušao struku i radio po zakonu. To je struka koja, u ovom slučaju, obuhvaća pet specijalnosti – kardiologa, kardiokirurga, pulmologa, infektologa i epidemiologa. Hrvatska je svjetski prvak u transplantacijama srca po stanovniku, prva od 194 zemlje. A ECMO uređaji su most do transplantacije. To je činjenica. Kardiolozi su rekli da ih moramo rasporediti u četiri velika KBC-a i velike županijske bolnice. Epidemiolozi, kojima ovaj put skidam kapu, su još 2013. napisali da dolazi novi koronavirus.
D: Još 2013. godine? Nemoguće!
– Moguće je. Napisali su to zbog SARS-a i MERS-a. Nisu rekli da će doći za godinu ili pet, ali rekli su da novi koronavirus sigurno dolazi. Dodatno, mi smo država s najvećim brojem turista u odnosu na broj stanovnika, pet na jedan. Ti uređaji, dakle, spašavali su i živote mnogih turista. To je naprosto lijek. U kardiologiji i pulmologiji kad ne djeluju prvi, drugi i treći lijek, idete na respirator i ECMO uređaj. A lijek moraš imati, nadam se da se oko toga svi slažemo.
D: No, u ministarskom mandatu kupovali ste i druge uređaje, koliko se sjećamo.
– Kupili smo uređaje koji spašavaju živote, primjerice desetak uređaja za srce koji omogućavaju ugradnju stentova u deset bolnica. Oko 50 posto Hrvata obolijeva i umire od srčanog infarkta. Osim toga, nabavljali smo i vanjske defibrilatore. Sve je to bila akcija ‘Spasimo život’, a ja sam tu bio samo mali kotačić. Respiratori i ECMO? Na žalost, predviđanja epidemiologa su se obistinila, a ja sam tu samo slušao struku. To je moje jedina zasluga, ništa više.
D: Hrvatska ovog časa ima dovoljno respiratora?
– Ima. Ali, evo vam i drugi podatak: barem oko stotinu dodatnih respiratora kupile su meni poznate osobe, predsjednici uprava koji su sav budžet za marketing preusmjerili u nabavku tih uređaja. Naš svjetski autoritet Igor Rudan je vrlo jasno rekao kako je prioritet nabavka što više respiratora i ECMO uređaja. To je nešto što se zove urbani rizik 21. stoljeća, a urbani rizik je upravo ovo što danas imamo. Pandemija. Kuga je stotinu godina šetala s jednog kontinenta na drugi, a ova pandemija se proširila za par mjeseci diljem svijeta, jer je svijet danas globalno selo.
D: Ali, ipak nismo nabavljali zaštitnu opremu.
– Točno. To je dijelom krimen svih pa i moje vlade. Nadam se da ćemo iz ovoga izvući pouke i u državnim rezervama imati dovoljno opreme da je možemo dijeliti ljudima u slučaju neke slične ugroze. Ne smije se nikad više dopustiti da zdravstvene i ustanove socijalne skrbi nemaju opremu.
Naš svjetski autoritet Igor Rudan je vrlo jasno rekao kako je prioritet nabavka što više respiratora i ECMO uređaja. To je nešto što se zove urbani rizik 21. stoljeća, a urbani rizik je upravo ovo što danas imamo. Pandemija
D: Spekulira se o parlamentarnim izborima već na ljeto. Što vi mislite o tome?
– Vladajući će to morati odlučiti. No, mislim da je potpredsjedniku Vlade Zdravku Mariću nedavno pobjegla jedna znakovita rečenica: Iduća tri mjeseca bit će teška, a nakon toga bit će još teže. Ako ministar financija to veli, procijenite onda hoće li izbori biti sredinom ljeta ili na jesen.
D: A je li SDP spreman za parlamentarne izbore?
– Spreman je. Kao što smo bili spremni za europarlamentarne, a posebno predsjedničke izbore. Na tim izborima ostvarili smo odlične rezultate. No, program koji smo napravili morat ćemo revidirati jer je bio baziran na rastu BDP-a. Mi se, u svakom slučaju, moramo vratiti našem biračkom tijelu, radnicima i umirovljenicima.
D: Back to roots, dakle?
– Da, povratak korijenima. Predsjedniku naše stranke Davoru Bernardiću možete reći svašta, ali dvije stvari mu čak ne možete ni pakirati: da je korumpiran i socijalno neosjetljiv. On je čovjek bez iti jedne korupcijske afere i vrlo je socijalno osjetljiv.
D: Ali, SDP svejedno ima problem s Bernardićem. Morate priznati da on iznimno loše stoji u istraživanjima popularnosti i da je to proces koji traje jako dugo.
– Taj proces se popravlja i on je u uzlaznoj putanji. Bernardićev trend je niski rejting koji se popravlja. I bit će sve bolji, uvjeren sam u to. Imali smo dva velika predsjednika i premijera, Ivicu Račana i Zorana Milanovića, i uvjeren sam da će i treći predsjednik SDP-a biti premijer.
D: Vi ste SDP-ov koordinator za II. izbornu jedinicu i vjerojatni nositelj liste na skorašnjim izborima. Koprivnica nema SDP-ova saborskog zastupnika u ovom mandatu. A Koprivnica je SDP-ova utvrda s pedigreom. Kanite li to promijeniti?
– Apsolutno. Koprivnica to zaslužuje, ja sam stvarno vezan za ovaj grad. Kao zamjenik ministra provodili smo tu projekt objedinjenog bolničkog hitnog prijema koji se iz Koprivnice proširio u svim hrvatskim bolnicama.
D: Znam, to je bio pilot projekt o kojem se mnogo pisalo.
– Vi ste bili prvi. A tu je i Sveučilište Sjever, to sam također u Saboru snažno zastupao i branio. Jer je jasno da se Hrvatska mora decentralizirati. I drago mi je zbog Sjevera. Koprivnica je, uostalom, grad inovativnih ljudi, evo vam profesorice Zlate Bartl, izumiteljice Vegete, kao sjajan primjer. Da zaključim: Koprivnica apsolutno zaslužuje socijaldemokratskog predstavnika u Saboru.
D: Sve glasnije se opet priča o tome da država prodaje svoj udjel u Podravki. Kako vi na to gledate? Treba li država biti vlasnik juha i analgetika?
– U ovoj krizi se vidjelo da Koprivnica ima vodeću prehrambenu i farmaceutsku industriju u državi. Što da su se potpuno zatvorile granice? Prodaji Podravke oštro ćemo se suprotstaviti, u svakom slučaju. Prodati obiteljsko srebro? To smo napravili s Plivom, pa gdje smo danas? Imali smo Sumamed, pa sad nemamo ništa. Umjesto da Pliva kupi primjerice Krku ili Lek, ona danas ne postoji. Sjetite se samo opere u Veroni, ministra Žužula i premijera Sanadera. Država, dakle, mora zadržati kontrolni vlasnički paket u Podravki i Belupu, ova kriza je to jasno pokazala.
NEDAVNO OBJAVLJENO
