Poduzeće za ceste Varaždin ostvarilo je prošle godine 110,6 milijuna kuna poslovnih prihoda što je gotovo 9 posto više nego godinu ranije. Neto dobit iznosila je 1,4 milijuna kuna i bila je manja za 50 posto.
Unatoč drastičnom padu neto dobiti, kako doznajemo, Poduzeće za ceste odlučilo je svim vlasnicima isplatiti dividendu, i to 10 kuna po dionici. Dividenda bi se trebala isplatiti najkasnije do sredine srpnja.
Kako nema dovoljno novca za isplatu tolike dividende iz lanjske dobiti jer dio profita ide u rezerve društva, 7 kuna isplaćuje se iz lanjske, a 3 kune iz ranijih dobiti.
Najveći iznos dividende ide komanditnom društvu Cestar-PZC čiji su osnivači i komanditori uglavnom bivši i sadašnji zaposlenici PZC-a. Društvo ima oko 66.300 dionica te mu pripada 663.000 kuna dividende.
Među osnivačima Cestar-PZC-a je i Krešimir Janach, bivši dugogodišnji šef Županijske uprave za ceste u Koprivnici, a tu je i Mladen Kovač iz Legrada, bivši direktor PZC Cestogradnje. Janach je jedan od devet članova Nadzornog odbora PZC-a Varaždin, jedini koji nije s područja Varaždinske županije.
Od otprilike 180 osoba koje vlasnički kontroliraju varaždinski PZC, oko 40 ih je s područja Koprivničko-križevačke županije. Komanditori u Cestar-PZC-u su i vlasnici kalinovečkog Rasca Darko Paviša i Frane Franičević.
Tu su još Križevčani Čedomir Cili, Krešimir Brunović, Jadranka Olujić, Željko Sučić, Vladimir Ištvanović i Dario Androšević. Sa šireg koprivničkog područja komanditori su Janach, Mladen Bartolović, Dario Betlehem, Luka Kovač, Damir Krušec, Damir Lovrenčić i Miro Fičko.
Kad je riječ o dioničarima tvrtke PZC Varaždin, osim komanditnog društva Cestar-PZC koje posjeduje 42,3 posto dionica, krupni su vlasnici i dvije županije: Varaždinska koja ima 25 posto i Koprivničko-križevačka koja posjeduje 12,5 posto donica.
Prvoj županiji, tako, pripada dividenda od 392.400 kuna, a drugoj 196.200 kuna. Pavlic asfalt-beton (5,55 posto) dobit će 87.150 kuna, Stjepan Bunta 8720 kuna, a križevačka tvrtka Radnik 7760 kuna.
Inače, tvrtka PZC potkraj 2019. dospjela je u fokus javnosti nakon što je dio radnika stupio u štrajk tražeći izmjene kolektivnog ugovora i veća materijalna prava. Štrajk je kasnije propao.
NEDAVNO OBJAVLJENO