Danas je Međunarodni dan borbe protiv siromaštva. Obilježava se svake godine 17. listopada.
Prema podacima Eurostata, lani je 93 milijuna ljudi u EU bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što je oko 21 posto ukupnog stanovništva. U Hrvatskoj je takvih oko 780.000, odnosno blizu 21 posto.
U 24 od ukupno 243 regije EU za koje su dostupni podaci, najmanje 31,5 posto stanovništva bilo je u riziku od siromaštva. U Hrvatskoj je blizu tome regija Panonske Hrvatske (prostor između Siska i Slavonije) s udjelom od 30 posto.
RIZIK OD SIROMAŠTVA
Slijede Jadranska Hrvatska s 20,6 posto, Sjever (Zagorje, Međimurje, Varaždin, Koprivnica) sa 17,6 posto i Zagreb s 12,4 posto osoba u riziku od siromaštva. Regionalne razlike su, dakle, ogromne: Zagreb je među najbogatijim regijama EU, a Slavonija u društvu najsiromašnijih.
Banija i Slavonija, usporedbe radi, siromašnije su od Makedonije,Turske, srpskih regija Šumadije i Vojvodine, a otprilike jednako su siromašne kao Crna Gora i Južna Srbija, otkrivaju brojke europskog statističkog ureda. Mi smo u EU, oni nisu.
S regijama Slovenije može se uspoređivati samo Zagreb – u riziku od siromaštva u Zapadnoj Sloveniji je 13,1 posto stanovnika, a Istočnoj Sloveniji 17,7 posto.
Državni zavod za statistiku navodi kako je prag rizika od siromaštva lani za jednočlano kućanstvo iznosio 753 eura mjesečno, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio oko 1580 eura mjesečno. Oni koji su zarađivali manje žive u riziku od siromaštva.
KRAJ S KRAJEM
Prema velikoj anketi Državnog zavoda za statistiku provedenoj prošle godine, gotovo trećina Hrvata ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove kućanstva. To je 1,2 milijuna stanovnika.
Više od 31 posto stanovnika živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, a svota iznosi najmanje 494 eura. Dakle, više od milijun Hrvata ne može si platiti veći kvar na automobilu ili kupiti novu perilicu rublja bez posudbe novca.
Istraživanje DZS.a otkrilo je i kako čak 730.000 stanovnika živi u kućanstvima koja vrlo teško ili teško spajaju kraj s krajem. S manjim teškoćama kraj s krajem spaja oko 1,6 milijuna osoba, a samo trećina žitelja Hrvatska nema nikakvih problema u spajanju kraja s krajem svaki mjesec.